LIJEČENJE PROŠIRENOG RAKA DOJKI
Rak dojke se može proširiti (presaditi, metastazirati) u bilo koji dio tijela. Međutim najčešća područja su pluća, jetra, kosti, limfne žlijezde, mozak i koža. Rak se u ovim područjima može pojaviti godinama ili čak desetljećima nakon što se rak dijagnosticirao i liječio. Ukoliko se rak proširio u jedno područje vjerojatno postoji i u drugim područjima iako ga u tom trenutku nismo uspjeli dokazati ( postojanje mikrometastaziranja, malih okom nevidljivih presadnica zloćudnih stanica).
Ne postoji izlječenje za rak dojke koji se proširio izvan nje, međutim većina žena koje ga imaju žive barem 2-5 godina, a neke izuzetno rijetko 10 i 20 godina nakon dijagnosticiranja. Terapija lijekovima uz operativni zahvat može produžiti život kod ovakvih bolesnica, ali glavni je razlog liječenja osobito kemoterapijom i zračenjem, smanjenje simptoma i poboljšavanje kvalitete života.
U izboru liječenja, liječnik uzima u obzir potpomaže li estrogen rast tumora, zatim koliko je vremena prošlo od kada se rak prvi puta dijagnosticirao i liječio, koliko je organa rak zahvatio širenjem i je li bolesnica prošla menopauzu.
OBNAVLJANJE DOJKE NAKON OPERATIVNOG ZAHVATA MASTEKTOMIJE

Obnavljanje dojki silikonskim implantatima.
Nakon što je kirurg odstranio cijelu dojku (mastektomija), plastični kirurg može rekonstruirati (obnoviti) dojku koristeći umetke punjene silikonom ili fiziološkom otopinom, ili složenijim zahvatom koji se rijetko koristi, a i kompliciraniji je uz pomoć tkiva uzetim s drugih dijelova ženina tijela, obično s trbuha.
Kod operativnog odstranjenja cijela dojke s tumorom kirurg koji vrši operaciju to mora znati hoće li se dojka nakon zahvata rekonstruirati jer on tada ostavlja više kože kako bi se rekonstruirana dojka kožom mogla bolje pokriti nakon stavljanja umetka.
Simptomi najčešće ne prolaze sami, a njihovim svjesnim prikrivanjem smanjujete mogućnost da vam se pomogne pravodobno.
Uz moguće uzroke bolova u donjem dijelu trbuha koji su zajednički muškarcima i ženama (kralješnica, upala slijepog crijeva, zapletaj crijeva, divertikul ili tumor tankog i debelog crijeva, akutne i kronične upalne bolesti crijeva, aneurizma aorte - patološko proširenje lumena žile ili stanjenje stjenke, tumor bubrega, cista na bubrezima, kamenci u bubrezima ili mokraćovodima), u ovom ćemo broju nešto više reći o bolovima u donjem dijelu trbuha koji su relativno česti samo kod muškaraca. U dijagnostičkom smislu, postoji razlika kod mlađih muškaraca i onih starijih od 50 godina.
Najčešća liječnička dilema je radi li se o promjenama na kralježnici ili bolesti bubrega.
Žene se liječniku često žale na bolove u donjem dijelu trbuha, koji nerijetko započinju u području slabinskog dijela leđa, a najčešće šire u donji dio trbuha lijevo i desno od pupka ili u prepone. Bolovi mogu biti izrazito jaki i javiti se na jednoj ili obje strane.
Najčešća liječnička dilema je radi li se o bolovima zbog promjena na kralježnici ili zbog bolesti bubrega. Uzroci bolova se sa sigurnošću mogu razlučiti kliničkim i ultrazvučnim pregledom trbuha. Ukoliko se zaključi da bol ne potječe od kralježnice, odnosno utvrdi da potječe od bolesti bubrega, pristupa se daljnjoj dijagnostici. Kod ultrazvučnog pregleda bubrega liječnik će uočiti o kakvoj se bolesti radi - upala (akutna ili kronična), kamenci ili pijesak, cista ili tumor. Najčešće bolesti bubrega su upalne promjene i bubrežni pijesak.