Gotovo svim pacijentima je poznato snimanje rada srca EKG aparatom (ekokardiograf).
U ovoj ordinaciji koristi se EKG aparat Hewlett Packard pagewriter 200i koji ima 12 kanalni ispis elektrokardiograma (zapis snimanja rada srca). Ispis se izdaje na formatu parira A4 a ne na malim trakicama kakve su se nekad koristile tako da je ispis snimljenog EKG-a kvalitetniji i lakši za očitavanje i kasnije čuvanje kod pacijenta.
Sam uređaj ima i vlastitu interpretaciju EKG nalaza, međutim liječnica se koristi brojčanim izračunima vremenskog trajanja pojedinih valova u EKG-u a samu interpretaciju nalaza mora napisati sam liječnik i ne može se u potpunosti pouzdati u očitanje uređaja. To je dakle uređaj koji snima električne potencijale na površini srca i na taj način liječnici mogu vidjeti ritam rada srca (je li pravilan, aritmičan ima li preskakanja pravilnog nepravilnog i slične promjene ritma), zatim ima li pacijent prošireno desno ili lijevo srce, postoje li prekidi ili zastoji električnog živčanog snopa u predklijetkama i klijetkama (srčanim šupljinama), zatim prijeti li pacijentu infarkt zbog moguće ishemije srca (smanjene opskrbe krvlju zbog mogućeg začepljenja koronarnih tj. srčanih krvnih žilica) jednog dijela srca i može se vidjeti kojeg.
Na EKG-u se također vidi je li pacijent ima akutni infarkt srca ili ga je prebolio. Na ovakvom aparatu moguće je vidjeti postoji li mogućnost tamponade srca (“voda oko srca”), zatim “oslabljeno srce” - kardiomiopatija i slične srčane bolesti. Uz anamnezu, klinički pregled EKG je prvi i najčešće upotrebljavani aparat za početnu dijagnostiku srčanih poremećaja. Svi pregledi srca počinju navedenim redoslijedom. Ukoliko se za to ukaže potreba, nakon ovog pregleda ponekad je potrebno učiniti daljnju kardiološku obradu koju rade kardiolozi; ergometrija, ultrazvučni pregled srca, nošenje Holtera ili koronarografiju koja će dalje liječnicima pokazati postoji li potreba za daljnjim invazivnim postupcima liječenja (ugradnja “stenta” ili operativni zahvati na srčanim krvnim žilama ili zaliscima).
Ovdje valja napomenuti da su specijalisti Obiteljske medicine u najčešćem kontaktu sa svojim pacijentima, osobito s ljudima koji boluju od povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti, sa pušačima kao i s osobama u čijoj obitelji postoje nasljedne srčane bolesti. Upravo zato su oni prvi koji najčešće otkrivaju srčane bolesti i u skladu s pravilima struke obično prvi dijagnosticiranju i liječe određene srčane bolesti koje se mogu zbrinjavati ambulantno.
Ono što se posebno njeguje u ovoj ordinaciji je prevencija kardiovaskularnih bolesti i liječenje početnih kardioloških bolesti ukoliko do njih dođe. U skladu sa strukom i znanjem iz područja Obiteljske medicine u ovoj se ordinaciji posebna pozornost posvećuje svim bolestima u obitelji koje mogu biti nasljedne, a osobito kardiološkim kao najčešćima kao što su povišeni krvni tlak, infarkt srca, angina pektoris, kardiomiopatije, stenokardije.
Posebna se pozornost posvećuje otkrivanju, liječenju i kontroli šećerne bolesti, masnoća u krvi i radu s pušačima, a to su bolesti koje mogu dovesti do srčanih bolesti i njihovih komplikacija. Sve navedene bolesti su rizik za fatalna stanja pacijenata, a najgore može biti smrt uzrokovana infarktom srca, plućnom embolijom ili moždanim udarom koji smo mogli spriječiti.
Zbog svega navedenog liječnica u ovoj ordinaciji posebnu pažnju posvećuje mlađim dobnim skupinama već iznad 25-te godine života jer tada se već mogu uočiti potencijalni srčani bolesnici. U današnjem načinu života, rada i načina prehrane imamo, nažalost, veliki broj mladih ljudi 30 godišnjaka s povišenim masnoćama u krvi koji su pušači, a neki od njih i dijabetičari. Upravo to su rizične grupe za nastanak ozbiljnih srčanih i krvožilnih bolesti.
Uloga obiteljskog liječnika je upravo edukativna, savjetodavna uz mogućnost dijagnostike takvih bolesti zatim ponekad liječenje medikamentima, ali uz trajni nadzor takvih budućih “teških” srčanih bolesnika. Uzrok ovako velikog udjela mladih osoba s masnoćama u krvi i porast udjela oboljelih od šećerne bolesti nalazi se u činjenici da u današnje vrijeme, radno vrijeme traje gotovo cijeli dan, zatim da su to mlade osobe zaposlene ili u vlastitim poduzećima ili u privatnim poduzećima gdje najčešće nema organizirane društvene prehrane već zaposlenici naručuju na radno mjesto gotova nezdrava jela (pizza, lasagne, jela s grila, sendviči).
Osim toga veliki broj zaposlenih danas ne ide pješice na posao već se vozi automobilom, a biraju se i trgovine gdje se može autom stati pred ulaz u trgovinu. Dakle loša prehrana, nekretanje, nervoza (stalni vremenski skučeni okviri, stalni pritisak obitelji ili situacije na poslu), pušenje i nasljedne bolesti najčešći su uzroci fatalnih srčanih bolesti. Uloga obiteljskog liječnika je uočiti upravo ovakve promjene u ponašanju ljudi u zadnjih 15-estak godina, a ne samo učiniti EKG ili pretrage krvi.
Rad s takvim pacijentima je u ovoj ordinaciji osim dijagnostike njihovog stanja i eventualne prisutnosti bolesti i rad na promjeni ponašanja, tj. u pomoći kako bi oni sami shvatili u čemu griješe i što mogu u svojoj situaciji realno sami promijeniti, a sve u cilju sprečavanja fatalnih događaja u slijedećih 5 ili 10 godina.