GRIPA (INFUENZA)
Gripa je virusna infekcija koja u početku bolesti uzrokuje vrućicu, glavobolju i bolove u mišićima (myalgia). Dan dva nakon početka bolesti javlja se umjereno pečenje ždrijela, suhi iritirajući kašalj, prozirna sekrecija i začepljenost nosa, malaksalost s osjećajem umora.
Kašalj i osjećaj iznemoglosti i umora mogu trajati kod nekih ljudi tjednima nakon završetka općih simptoma bolesti. Virus se prenosi kapljičnim putem ili izlučevinama zaražene osobe. Ponekad se zaraza može prenijeti zaraženim predmetima. Gripa se razlikuje od obične prehlade; početkom bolesti, simptomima, duljinom trajanja bolesti i mogućim komplikacijama, koje mogu biti značajno teže kod gripe nego kod obične prehlade.
Uzročnik gripe (infuenze)
Virus gripe pripada grupi Ortomyxovirusa i postoji u tri oblika. Virus grupe A , B i C. Oni su podijeljeni u u podtipove temeljem navedenih površinskih antigena H i N. Površina virusa obavijena je haemaglutininom (H) i enzimom neuraminidazom (N), koji su neophodni za pričvršćivanje virusa na sluznicu dišnih puteva i ulazak u stanicu domaćina.
Genom virusa influence A je segmentiran i sastoji se od osam jednostrukih uzvojnica RNK, što je najčešće razlog čestih genskih mutacija (promjena virusa).
Karakteristika svih virusa pa tako i virusa gripe je ulazak u stanicu domaćina, prilagodba virusa u stanicama domaćina na umnažanje (replikaciju) RNK i na taj način uplitanje u stanični ciklus (mitozu) tj. obnavljanja stanica domaćina. Stanice domaćina tako ne prepoznavši uljeza (virus) postaju inficirane (zaražene) i nadvladane u jednom trenutku infekcije virusom, što se klinički manifestira pojavom simptoma bolesti.
Virus gripe A ima sposobnost mutacije (promjene) izgleda, sastava H i N antigena (glavnih infektivnih, odnosno virulentnih) dijelova virusa i zato se smatra kako on uzrokuje teži tijek bolesti. Upravo Virus gripe A uzrokom je pandemija (epidemija diljem svijeta). Velika pandemija ovom grupom virusa gripe zabilježena je osobito početkom 20.-tog stoljeća kada je od tog virusa gripe umrlo nekoliko milijuna ljudi diljem svijeta.
Virus gripe B uzrokuje blaže simptome gripe .H i N antigeni ovog tipa rijetko su podložni manjim promjenama (mutacijama genske strukture virusa). Epidemije tipom B virusa gripe najčešći su u vojarnama i školama. Gripa uzrokovana C tipom virusa najčešće uzrokuje blage kliničke simptome bolesti. Postojanje (prevalencija) antitijela na ovaj tip virusa u općoj populaciji je visoka, a virus rijetko uzrokuje manifestnu infekciju u čovjeka.
Simptomi
Gripa se razlikuje od obične prehlade; početkom bolesti, simptomima, duljinom trajanja bolesti i mogućim komplikacijama koje mogu biti značajno teže kod gripe nego kod obične prehlade.
Simptomi gripe počinju obično 24-48 sati nakon inkubacije i nastaju iznenada. Tresavica, osjećaj zimice, bolova u mišićima ekstremiteta, leđa, vrata i cijelog tijela, najčešće su prvi znakovi bolesti. Zatim se javlja glavobolja s vrlo često bolovima oko ili iza očiju osobito kod pokretanja očnih jabučica i potom vrlo brzo vrućica koja se u prva tri dana najčešće kreće oko 38-39,5 stupnjeva C. Oboljeli se osjećaju doista bolesno i malaksalo i najčešće ih ovi simptomi primoraju na ostanak u krevetu. Navedeni simptomi obično traju 3-5 dana.
Za gripu je karakteristična pojava navedenih tkz. općih simptoma a zatim pojava simptoma dišnih puteva. Simptomi dišnih puteva javljaju se 1-3 dana nakon početka općih simptoma bolesti, a očituju se umjerenim „grebenjem“ i osjećajem boli u ždrijelu, suhim kašljem, začepljenošću i curenjem prozirnog sekreta iz nosa. Tek nekoliko dana kasnije kašalj može biti produktivan ( javlja se oskudno iskašljavanje manje količine sluzavo bijelog sekreta ) iz dišnih puteva. Koža oboljelih je najčešće užarena i crvena, sluznice suhe i ispucale, a bjeloočnice crvene, dok oči počinju suziti.
Djeca mogu uz navedene simptome imati mučninu, povraćanje i proljevaste stolice. Osnovni opći simptomi bolesti traju 3-5 dana, ali kašalj uz malaksalost i osjećaj umora mogu se nakon početka bolesti zadržati i nekoliko tjedana nakon smirivanja osnovnih simptoma.
Dijagnoza
Dijagnoza bolesti najčešće se postavlja klinički, temeljem simptoma bolesti, koji su dosta karakteristični za gripu. Osim toga za dijagnozu bolesti osim karakterističnih simptoma bolesti, značajan je i period u kojem se javlja, a to je obično početak zime i pojava u epidemijama. Ozbiljnost simptoma, karakteristični opći simptomi u početku bolesti i visoka temperatura razlikuje gripu od obične prehlade ili neke druge virusne infekcije dišnih puteva. Osim klinički znakova oboljelog, (temeljem simptoma), bolest se može dijagnosticirati i serološkim pretragama krvi (dokaz antigena virusa) i mikrobiološkim pretragama tj. dokazom virusa u kulturi dišnih izlučevina. Međutim ovi se testovi ne koriste za dokaz gripe u svakodnevnoj praksi liječnika, jer je bolest najčešće jednostavno dijagnosticirati klinički. Navedeni se testovi rade kada klinička slika (simptomi) ili tijek bolesti nije tipičan, zatim kad je tijek bolesti teži od uobičajenog ili bolest dulje traje.
Komplikacije
Iako je gripa ozbiljna virusna bolest simptomi u većine oboljelih nestaju kroz 7-10 dana. Međutim poznate su i komplikacije gripe. One se javljaju kod osoba koje ne miruju za vrijeme trajanja bolesti, kod jako mladih osoba, djece ili starijih osoba koje boluju od kroničnih bolesti kao bolesti srca, KOPB (kronična opstruktivna bolest pluća), kod oboljelih od nervnih bolesti ili kod imunokompromitiranih osoba ( oboljelih od HIV-a ili kod osoba koje su na terapiji imunosupresivima ili kortkosteroidima).
Najveći problem a ujedno i najčešći kao komplikacija gripe je nastanak virusne, bakterijske ili mješovite upale pluća. Primarna virusna upala pluća kao komplikacija gripe je najrjeđa ali i najteža.Takvi bolesnici obično se ne oporavljaju nakon nestanka općih simptoma, već imaju napadaje kašlja sa ili bez vrućice a ponekad iskašljavaju i sukrvavi iskašljaj. Srčani bolesnici sa stenozom mitralnog zaliska (suženjem mitralnog zaliska) imaju povećanu sklonost razvoju virusne upale pluća kao komplikacije gripe.
Glavno obilježje bakterijske upale pluća nakon gripe je ponovna pojava temperature nakon dva do tri dana poboljšanja tijeka bolesti. Takvi bolesnici nakon ponovne pojave vrućice imaju produktivni kašalj (iskašljavaju), a na plućima se čuje karakterističan zvuk bakterijske upale pluća. Uzročnici koji najčešće uzrokuju bakterijsku upalu pluća nakon gripe su Streptococcus pneumoniae, Staphylococcus aureus i Hemophilus infuenze. Bolesnici s najvećim rizikom za razvoj ove bolesti su srčani bolesnici ili oboljeli od kroničnih plućnih bolesti. Od izvan plućnih komplikacija najčešći je Reyev sindrom .
On se najčešće javlja kao komplikacija infekcijom virusa tipa B, rjeđe tipa A ili Varicella –Zooster infekcije djece u dobi 2-16 godina. Ovaj sindrom počinje najčešće mučninom, povraćanjem tijekom 1-2 dana, nakon kojih se javljaju simptomi CNS-a (mozga). Simptomi uključuju psihičke poremećaje u rasponu od pospanosti (letargije) do kome (gubitka svijesti i određenih refleksa). Ponekad se javljaju grčevi (konvulzije) i delirij. U nalazima krvi susreće se povišenje jetrenih enzima i amonijaka uz povećanje jetre. Primijećena je povećana učestalost pojave Reyevog sindroma kod oboljelih od gripe koji su uzimali acetilsalicilnu kiselinu (aspirin ili andol ) u dobi do 18 godina.
Virus gripe rijetko je povezan s komplikacijama na mozgu (upala mozga, encefalitis), srca (upala srčanog mišića, miokarditis) ili upale mišića (miozitis) Upala mozga (encefalitis) može izazvati pospanost do kome. Upala srčanog mišića (mokarditis) može uzrokovati šumove na srcu ili zatajenje srca (oslabljen rad srca) ili srčani arest (prestanak rada srca).
Liječenje
Gripa se najučinkovitije liječi mirovanjem, boravkom u krevetu nekoliko dana, održavanjem dovoljne količine tekućine u tijelu (rehidracijom), lijekovima za suzbijanjem općih simptoma bolesti (sredstva za sniženje tj. temperatutre i lijekovima protiv bolova) i izbjegavanjem bilo kakvih napora.
Od lijekova se najčešće uzimaju paracetamol, acetilsalicilna kiselina (aspirin), antireumatski lijekovi NSAR (ibuprofen, voltaren, ketonal itd.) Acetilsalicilna kiselina ne smije se davati djeci zbog mogućeg razvoja Reyevog sindroma (životno opasan poremećaj koji uzrokuje upalu mozga i naglo nakupljanje masti u jetri), stoga se djeci najčešće daje paracetamol. Također se mogu za ublažavanje simptoma bolesti koristiti sredstva za olakšanje disanja, kod začepljenosti nosa kapi za nos-nosni dekongestivi ili masti (smanjuju otok sluznice) i inhaliranje pare (inhalacija).
Postoje lijekovi koji mogu ublažiti tijek gripe, osobito težih oblika gripe koji su najčešće uzrokovani virusom grupe A . To su amantadin ili rimantadin. Ovi lijekovi mogu smanjiti trajanje i težinu vrućice i simptoma dišnih puteva kod oboljelih od gripe. Nijedan od navedenih lijekova ne smanjuje težinu virusne upale pluća, ali se i jedan i drugi mogu davati za brži oporavak.
Amantadin je djelotvoran samo kod infekcije gripe virusom grupe A.On smanjuje trajanje sistemnih i respiracijskih simptoma (simptoma dišnih puteva) za oko 50%, ukoliko se liječenje započne unutar 48 sati od početka simptoma bolesti. On može izazvati nuspojave od strane CNS-a (mozga). To su najčešće nemir, anksioznost, nesanica, smetnje koncentracije u 5-10 % liječenih. Rimantadin sličan je amantadinu ali uzrokuje manje nuspojave a djeluje jednako učinkovito.
Postoje istraživanja o djelotvornosti ribavirina u obliku aerosola an virus influence A i B, međutim peroralna (per os) primjena je nedjelotvorna.
Ukoliko se razvije virusna ili sekundarna bakterijska upala pluća (pneumonija) tada se u liječenje uvode antibiotici koji su različiti ovisno o vrsti pneumonije. Virusna upala pluća uz gripu je komplikacija osnovne bolesti, a bakterijska je posljedica „superinfekcije“ (dodatne infekcije) uz gripu koja se razvija najčešće kao posljedica pada imuniteta oboljelog. Osobe koje u tijelu imaju neku bakteriju (stafilokok, streptokok) ili se tijekom gripe reinficiraju (dodatno ponovno zaraze) bakterijom, mogu razviti teške oblike bakterijskih upala pluća.
Upravo zato je važno gripu odležati u krevetu.
Cijepljenje
Zaštita pučanstva od infekcije virusom gripe najefikasnije se postiže cijepljenjem koje se obavlja najčešće u jesen prije očekivane epidemije početkom zime. Potrebno je oko 2 tjedna kako bi organizam stvorio antitijela na sojeve umrtvljenih uzročnika gripe koji se nalaze u cjepivu. Cjepivo je sastavljeno od mrtvih uzročnika gripe to jednovaljano kada se u cjepivu nalaze umrtvljeni tipovi jedne grupe virusa ili dvovaljano, odnosno viševaljano (najčešće tri soja) koje potiče organizam cijepljenoga na stvaranje anititijela na više tipova virusa gripe. Svake se godine uvodi različito cjepivo koje se priređuje na temelju predviđanja mogućih sojeva virusa gripe koji su koji su bili zastupljeni kod prethodne epidemije ili koji su već izolirani u drugim dijelovima svijeta u sadašnjoj predsezoni.
Zaštita populacije predlaže se kod:
1) starijih osoba oboljelih od kroničnih srčanih i plućnih bolesti
2) bolesnika s dijabetesom
3) imunosuprimiranih ( zato što je cjepivo gripe mrtva vakcina )
4) zdravstvenih radnika
5) oboljelih od kroničnih bubrežnih bolesti
6) oboljelih od nervnih bolesti
7) djece starije od 6 mjeseci
Međutim zbog težine simptoma gripe, mogućih komplikacija bolesti i epidemije koja zahvaća u 2 mjeseca epidemije veliki broj populacije, predlaže se cijepljenje svih radno aktivnih ljudi. Cijepljenje se smatra najboljom prevencijom bolesti.