Čimbenici rizika za rak dojke
-
GEN ZA RAK DOJKE
Nedavno su otkrivena dva odvojena gena za rak dojke u dvije odvojene male skupine žena. Ukoliko žena ima jedan od ova dva gena, postoji velika opasnost od razvoja raka dojke. Međutim ukoliko takve žene razviju rak dojke, mogućnost smrtnog ishoda bolesti je u njih jednaka kao i u žene koja nema taj gen. Vjerojatnost da žena ima taj gen povećava se ukoliko je u njezinoj obitelji nekoliko žena u tri generacije imalo rak dojke. Zbog toga se rutinski probir žena za nalaz oba gena ne čini neophodnim, osim u žena koje imaju neobičnu obiteljsku povijest bolesti.
-
PRETHODNI RAK DOJKE
U NAJVEĆOJ SU OPASNOSTI ŽENE KOJE SU IMALE RAK IN SITU (LOKALIZIRANI RAK DOJKE) ILI INVAZIVNI (PROŠIRENI RAK DOJKE NA OKOLNE STRUKTURE I TKIVA) Nakon odstranjenja zahvaćene dojke, opasnost od razvoja raka dojke u drugoj dojci je 0,5-1 % za svaku slijedeću godinu. -
OBITELJSKA OPTEREĆENOST RAKOM DOJKE
Rak dojke u prvom koljenu (majke, sestre, kćeri), povećava opasnost za rak dojke za 2-3 puta, ali rak dojke u udaljenijih rođakinja (bake, tete, sestrične) samo neznatno povećava opasnost.
-
PRETHODNA DOBROĆUDNA BOLEST DOJKE
Prema danas poznatim znanstvenim istraživanjima opasnost od razvoja raka dojke u žena s dobroćudnom bolešću dojke povećana je samo ukoliko one imaju i povećan broj mliječnih kanalića. I u navedenih žena opasnost je umjerena osim ukoliko se tijekom biopsije dojke ne nađe nenormalno tkivo (atipična hiperplazija-atipično (nenormalno) umnažanje stanica) ili ukoliko žena nema obiteljsku opterećenost rakom dojke
-
DOB
Veća životna dob važan je čimbenik rizika. Oko 60% raka dojke razvija se u žena iza 60 godina života. Opasnost je najveća u dobi iznad 75 godina života. Evo nekoliko statističkih podataka o učestalosti raka dojke prema dobi, izraženo u postotcima.
Od rođenja do 39 godina, 1 od 231 žene, može dobiti rak dojke (0,5% rizik)
Od 40-50. godine života, 1 od 25 žena, može dobiti rak dojke (4% rizika)
Od 60-70 godine života, 1 od 15 žena, može dobiti rak dojke (oko 7% rizika)
Ukoliko žena doživi 90 godina rizik je 14 % za pobol od raka dojke
-
PRVA MENSTRUACIJA PRIJE 12 GODINA, MENOPAUZA NAKON 55 GODINA ŽIVOTA, PRVA TRUDNOĆA NAKON 30 GODINA ILI NEROTKINJA
Dugotrajna izloženost endogenim (unutarnjim estrogenima koje producira sam organizam). Odnos između prva tri čimbenika rizika i opasnost od oboljenja su upravo proporcionalni. Ukoliko menstruacije rano počnu, opasnost je tim veća što su djevojčice ranije dobile prve menstruaciju. Slično se primijetio da žene koje su imale relativno dugo menstruaciju, dakle i nakon 55. godine života, a rano su dobile prvu menstruaciju su u grupi žena koje imaju 2-3x veću mogućnost za razvoj raka dojke. Nerotkinje imaju znatno veću mogućnost razvoja raka dojke od žena koje su rodile prije 30 godine života i koje su dojile svoju djecu.
-
DUGOTRAJNO UZIMANJE ORALNIH KONTRACEPTIVA ILI HORMONALNOG NADOMJESNOG LIJEČENJA U MENOPAUZI
Većina znanstvenih istraživanja ne pokazuje nikakvu povezanost između uzimanja oralnih kontraceptiva i kasnijeg razvoja raka dojke, osim u žena koje su ih uzimale u dugom nizu godina. Nakon menopauze uzimanje hormonskog nadomjesnog liječenja estrogenim tijekom 10 godina može povećati opasnost od razvoja raka dojke.
-
PREKOMJERNA DEBLJINA NAKON MENOPAUZE
Opasnost je nešto veća u debelih žena, ali ne postoje dokazi da posebni način prehrane tj. onaj bogat mastima, doprinosi razvoju raka dojke. Neka istraživanja dokazuju da vjerojatnost razvoja raka dojki u debelih žena koje još menstruiraju je smanjena. Međutim prekomjerna debljina ipak dovodi do povećanja lučenja estrogena u tijelu žene (unutar organizma žene, dakle endogeno), što zatim djeluje na tkivo dojke i unutrašnje sluznice maternice tako da može dovesti do povećanog broja oboljelih „debljih“ žena od raka dojke i endometrija (unutrašnjost sluznice maternice).
U jednog dijela žena postoji bojazan koja se zasniva na lošoj obaviještenosti i pogrešnom shvaćanju rizika. Iako je uočena genetska predispozicija i moguća nasljedna uvjetovanost za pojavu raka dojke. Naime žene koje imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu ne smiju živjeti u stalnoj bojazni kako će oboljeti od raka dojki.
Poznato je, da se procjena rizika za razvoj raka dojke ne može jednoznačno procijeniti na temelju jednog mogućeg faktora rizika koji su prethodno opisani, već mogućnost oboljenja ovisi o više čimbenika rizika za pojavu bolesti. Stoga valja zaključiti da se smrtnost od raka dojke može smanjiti redovitim pregledima dojki i s obzirom na navedene moguće rizične faktore pokušati utjecati na one koji su promjenjivi (prestanak pušenja, smanjenje tjelesne težine, odluka o porodu prijj 30 godina, tjelovježba) dok genetsku predispoziciju (nepomjenljivi utjecaj) ne možemo mijenjati i time na nju nemamo utjecaja.
Prema danas poznatim znanstvenim istraživanjima opasnost od razvoja raka dojke u žena s dobroćudnom bolešću dojke povećana je samo ukoliko one imaju i povećan broj mliječnih kanalića. I u navedenih žena opasnost je umjerena osim ukoliko se tijekom biopsije dojke ne nađe nenormalno tkivo (atipična hiperplazija - atipično (nenormalno) umnažanje stanica) ili ukoliko žena nema obiteljsku opterećenost rakom dojke.
