Početna stranicaPretraga za: karcinom%20dojke

Zašto i kako dolazi do raka dojke

Anatomija dojkeDojka je žlijezda koja producira mlijeko. Mlijeko se stvara u mliječnim žlijezdama i zatim kanalićima se izlučuje kroz bradavicu. Kao i u svim ostalim dijelovima tijela, stanice u dojci stalno rastu, obnavljaju se i miruju u ciklusima. Period rasta i mirovanja stanice u svakoj stanici je kontrolirano genima koji se nalaze u jezgri stanice. Možemo reći da je jezgra stanice „kontrolni centar“ svake stanice.

Međutim kada Vaši geni u stanici, konkretno dojke, izgube sposobnost kontrole ciklusa rasta i mirovanja stanice, tada se stanice počnu obnavljati abnormalnim tijekom, što može rezultirati nastankom promijenjenih dakle atipičnih stanica tj. stanica koje nazivamo karcinomskim-zloćudnim stanicama nad kojima naše tijelo nema kontrolu rasta.  Prema znanstvenim istraživanjima naše stanice koje se neprestano obnavljaju tijekom života, mogu se početi obnavljati bez kontrole iz jezgre stanice i mogu postati zloćudne kada ne bi u našem tijelu postojali i dodatni mehanizmi koji mogu „popraviti“ pogrešku u obnavljanju stanica.

Sada postoji pitanje zašto neki organizam može popraviti pogrešku u obnavljanju stanice a neki ne, pa se zbog te greške u kontroli obnavljanja stanice one postaju zloćudne. Ovo pitanje je jedno od ključnih za rješavanje problema nastanka, kontrole, rasta i umiranja zloćudne stanice. Danas postoje znanstveno postavljene hipoteze o mogućim uzrocima za nemogućnost ili mogućnost „popravka“ pogreške u obnavljanju stanica.

Uzvojnica DNAStoga možemo po današnjim saznanjima zaključiti da je karcinom dojke nekontrolirani rast stanica u dojci. Karcinom dojke ukoliko se ne otkrije u ranoj fazi može probiti barijeru žljezdanog tkiva dojke i proširiti se u ostale dijelove tijela. Ukratko, karcinom je može biti uzrokovan genetičkim abnormalnostima ( „greška“ je u genetičkom materijalu koji nasljeđujemo i utjecajima okoline koji mogu promijeniti našu kontrolu u reprodukciji stanica). Usprkos tome samo 5-10 % karcinoma su naslijeđeni od naših predaka (majka, otac djedovi, bake i sl.).

HER 2 signal u staniciUmjesto toga 90% karcinoma dojke su posljedica dvaju najčešćih uzroka; proces starenja stanica i nemogućnosti adekvatne kontrole obnove stanica i načina života. Ukratko postoji nekoliko mogućnosti koje stoje na raspolaganju svakoj ženi koja može pomoći svom tijelu da ostane zdravo što duže je to moguće.. Ona može izbalansiranom prehranom, nepušenjem, učenjem kako živjeti sa stresom i kako ga minimalizirati u svom životu, zatim vježbanjem i hodanjem tj. fizičkom aktivnošću utjecati i ako ima genetsko nasljeđe za rak dojke da se on ne pojavi ili ako se pojavi da to bude što kasnije u njenom životu.

Kod žena treba također razbiti jednu predrasudu koju mi liječnici znamo čuti u ordinaciji, a to je razbiti osjećaj krivnje kod oboljelih žena od raka dojke kao i neprestano ponavljanje samoj sebi da rak dojke njima dogodio zato što se nešto ili netko njima učinio i na taj način uzrokovao nastanak raka dojke. Takva razmišljanja u razgovoru s oboljelom ženom od raka dojke treba promijeniti kod bolesnice liječnik, jer one su u trenutku otkrivanja bolesti kontraproduktivne.


Stadiji raka dojke

Rak dojke stadij IPrvi stadij raka dojke. Tumor u dojci koji je zloćudan nalazi se lokaliziran u jednom dijelu dojke bez širenja u okolne strukture u dojci ili u okolne limfne čvorove (pazuh, između rebara ili iznad ključne kosti).Veličine je obično do 2 cm.

 

Rak dojke  stadij IIDrugi stadij raka dojke. Zloćudan tumor u dojci veličine je 2-5 cm.Moguće su kod nekih histoloških tipova karcinoma dojke širenja i u drugu dojku i postoji širenje u okolne limfne čvorove pod pazuhom.


Rak dojke stadij IIINa slici je vidljiv treći stadij raka dojke. Tumor je veći od 5 cm i metastazirao je u limfne ćvorove iznad ili ispod ključne kosti ( supra ili infraklavikularne limfne čvorove) ili na vratu


Rak dojke stadij IVNa slici je vidljiv četvrti stadij raka dojke.  Ovo je stadij raka dojke gdje je tumor bilo koje veličine ali je metstazirao ( presadio se) u udaljene organe ( jetra, pluća, kosti mozak).

Stopa preživljenja za stadij I je oko 80%, za stadij II 65 %, za stadij III 40%  a za stadij IV 10 %. Ovdje valja napomenuti kako se ponovno javljanje bolesti ( recidiv) može javiti kasno, čak i 10 godina nakon liječenja ili prve pojave raka dojke ali sa svakom proteklom godinom nakon liječenja,  prognoza se poboljšava.  Evo još jednog razloga zašto treba odlaziti na preventivne preglede dojki.


Čimbenici rizika za rak dojke

Čimbenici rizika za rak dojke

  • GEN ZA RAK DOJKE KariogramNedavno su otkrivena dva odvojena gena za rak dojke u dvije odvojene male skupine žena. Ukoliko žena ima jedan od ova dva gena, postoji velika opasnost od razvoja raka dojke. Međutim ukoliko takve žene razviju rak dojke, mogućnost smrtnog ishoda bolesti je u njih jednaka kao i u žene koja nema taj gen. Vjerojatnost da žena ima taj gen povećava se ukoliko je u njezinoj obitelji nekoliko žena u tri generacije imalo rak dojke. Zbog toga se rutinski probir žena za nalaz oba gena ne čini neophodnim, osim u žena koje imaju neobičnu obiteljsku povijest bolesti.
  • PRETHODNI RAK DOJKE
    U NAJVEĆOJ SU OPASNOSTI ŽENE KOJE SU IMALE RAK IN SITU (LOKALIZIRANI RAK DOJKE) ILI INVAZIVNI (PROŠIRENI RAK DOJKE NA OKOLNE STRUKTURE I TKIVA) Nakon odstranjenja zahvaćene dojke, opasnost od razvoja raka dojke u drugoj dojci je 0,5-1 % za svaku slijedeću godinu.

  • OBITELJSKA OPTEREĆENOST RAKOM DOJKE
    Slika DNARak dojke u prvom koljenu (majke, sestre, kćeri), povećava opasnost za rak dojke za 2-3 puta, ali rak dojke u udaljenijih rođakinja (bake, tete, sestrične) samo neznatno povećava opasnost.

  • PRETHODNA DOBROĆUDNA BOLEST DOJKE
    Prema danas poznatim znanstvenim istraživanjima opasnost od razvoja raka dojke u žena s dobroćudnom bolešću dojke povećana je samo ukoliko one imaju i povećan broj mliječnih kanalića. I u navedenih žena opasnost je umjerena osim ukoliko se tijekom biopsije dojke ne nađe nenormalno tkivo (atipična hiperplazija-atipično (nenormalno) umnažanje stanica) ili ukoliko žena nema obiteljsku opterećenost rakom dojke

  • DOB
    ŽeneVeća životna dob važan je čimbenik rizika. Oko 60%  raka dojke razvija se u žena iza 60 godina života. Opasnost je najveća u dobi iznad 75 godina života. Evo nekoliko statističkih podataka o učestalosti raka dojke prema dobi, izraženo u postotcima.
    Od rođenja do 39 godina, 1 od 231 žene, može dobiti rak dojke (0,5% rizik)
    Od 40-50. godine života, 1 od 25 žena, može dobiti rak dojke (4% rizika)
    Od 60-70 godine života, 1 od 15 žena, može dobiti rak dojke (oko 7% rizika)
    Ukoliko žena doživi 90 godina rizik je 14 % za pobol od raka dojke

  • PRVA MENSTRUACIJA PRIJE 12 GODINA, MENOPAUZA NAKON 55 GODINA ŽIVOTA, PRVA TRUDNOĆA NAKON 30 GODINA ILI NEROTKINJA
    DojkaDugotrajna izloženost endogenim (unutarnjim estrogenima koje producira sam organizam). Odnos između prva tri čimbenika rizika i opasnost od oboljenja su upravo proporcionalni. Ukoliko menstruacije rano počnu, opasnost je tim veća što su djevojčice ranije dobile prve menstruaciju. Slično se primijetio da žene koje su imale relativno dugo menstruaciju, dakle i nakon 55. godine života, a rano su dobile prvu menstruaciju su u grupi žena koje imaju 2-3x veću mogućnost za razvoj raka dojke. Nerotkinje imaju znatno veću mogućnost razvoja raka dojke od žena koje su rodile prije 30 godine života i koje su dojile svoju djecu.

  • DUGOTRAJNO UZIMANJE ORALNIH KONTRACEPTIVA ILI HORMONALNOG NADOMJESNOG LIJEČENJA U MENOPAUZI
    Oralna kontracepcijaVećina znanstvenih istraživanja ne pokazuje nikakvu povezanost između uzimanja oralnih kontraceptiva i kasnijeg razvoja raka dojke, osim u žena koje su ih uzimale u dugom nizu godina. Nakon menopauze uzimanje hormonskog nadomjesnog liječenja estrogenim tijekom 10 godina može povećati opasnost od razvoja raka dojke.

  • PREKOMJERNA DEBLJINA NAKON MENOPAUZE
    Opasnost je nešto veća u debelih žena, ali ne postoje dokazi da posebni način prehrane tj. onaj bogat mastima, doprinosi razvoju raka dojke. Neka istraživanja dokazuju da vjerojatnost razvoja raka dojki u debelih žena koje još menstruiraju je smanjena. Međutim prekomjerna debljina ipak dovodi do povećanja lučenja estrogena u tijelu žene (unutar organizma žene, dakle endogeno), što zatim djeluje na tkivo dojke i unutrašnje sluznice maternice tako da može dovesti do povećanog broja oboljelih „debljih“ žena od raka dojke i endometrija (unutrašnjost sluznice maternice).

U jednog dijela žena postoji bojazan koja se zasniva na lošoj obaviještenosti i pogrešnom shvaćanju rizika. Iako je uočena genetska predispozicija i moguća nasljedna uvjetovanost za pojavu raka dojke. Naime žene koje imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu ne smiju živjeti u stalnoj bojazni kako će oboljeti od raka dojki.

Žena u menopauziPoznato je, da se procjena rizika za razvoj raka dojke ne može jednoznačno procijeniti na temelju jednog mogućeg faktora rizika koji su prethodno opisani, već mogućnost oboljenja ovisi o više čimbenika rizika za pojavu bolesti. Stoga valja zaključiti da se smrtnost od raka dojke može smanjiti redovitim pregledima dojki i s obzirom na navedene moguće rizične faktore pokušati utjecati na one koji su promjenjivi (prestanak pušenja, smanjenje tjelesne težine, odluka o porodu prijj 30 godina, tjelovježba) dok genetsku predispoziciju (nepomjenljivi utjecaj) ne možemo mijenjati i time na nju nemamo utjecaja.

Prema danas poznatim znanstvenim istraživanjima opasnost od razvoja raka dojke u žena s dobroćudnom bolešću dojke povećana je samo ukoliko one imaju i povećan broj mliječnih kanalića. I u navedenih žena opasnost je umjerena osim ukoliko se tijekom biopsije dojke ne nađe nenormalno tkivo (atipična hiperplazija - atipično (nenormalno) umnažanje stanica) ili ukoliko žena nema obiteljsku opterećenost rakom dojke.


Simptomi raka dojke

U početku žene s rakom dojke nemaju nikakvih tegoba. Obično kad nastaje rak dojke on se u početku ne pipa, a tada je ako postoji, liječenje najefikasnije i to najčešće bez odstranjenja cijele dojke. U našim ordinacijama kada pitamo žene kada ste bili na pregledu dojki (mamografija ili ultrazvuk) čest odgovor je nikad, prije 5 ili 10 godina i vrlo često čujemo: „Mislim da ne trebam raditi preglede za dojku jer ništa ne osjećam“. Upravo ova rečenica je pogrešna i svi zajedno, a pogotovo liječnici, moraju u razgovoru sa svojim pacijenticama razbiti ovo pogrešno shvaćanje.

Rak dojkeDakle ukoliko postoji početni rak i mi ga utvrdimo mamografijom ili ultrazvučnim pregledom preživljavanje žene je preko 95 % i kvaliteta života je nepromijenjena. U 80% slučajeva raka dojke žena kvržicu otkriva sama, i to je loše, jer tada je rak već opipljiv a mi ga danas možemo otkriti dok se ne pipa, a postoji u dojci. Međutim treba poticati žene na preventivne preglede i stalno razbijati strah od pregleda. Vrlo često razbacane i brojne kvrge po dojkama koje neke žene imaju obično nisu rak već dobroćudne, fibrocistične promjene o kojima je bilo govora nešto ranije

Ukoliko žene nešto osjećaju i jave se liječniku prvi simptom je kvržica koju su napipale u dojci ili puno rjeđe bol u dojci kada se kasnije utvrdi da se radi o raku dojke. U početku kvržica koja se može pipati ona je slobodno pomična ispod kože kad ju se pomakne prstima. U uznapredovalim stadijima bolesti, kvržica je obično prirasla za stjenku prsnog koša ili za kožu iznad nje. U tim okolnostima ona se ne može uopće pomicati, ili se ne može micati odvojeno od kože za koju također može biti prirasla. U nekih bolesnica u uznapredovalim stadijima na koži iznad opipljive kvrge mogu se uočiti promjene na koži od uvlačenja kože, crvenila i otoka kože pa sve do vidljivih rana na koži iznad kvrge u dojci koje mogu i krvariti.

Upalna dojkaKod postojanja upalnog raka dojke koji je vrlo rijedak, postoji dojka koja je vruća, crvena i otečena, ona djeluje inficirano. Često se unutar dojke ne pipa kvrga. Rak dojke najčešće pogađa lijevu dojku. U 4-10 % bolesnica postoje primarni obostrani tumori dojki ili se drugi primarni tumor dojke razvije kasnije.

Prvi stadij raka dojkePočetni rak dojke u gornjem vanjskom kvadrantu dojke

Najčešći smještaj raka dojke u dojci:

  • Vanjski gornji kvadrant dojke - 50%
  • Središnji dio dojke - 20%
  • Vanjski donji kvadrant - 10%
  • Gornji unutarnji kvadrant - 10%
  • Donji unutarnji kvadrant - 10%

SIMPTOMI KOJI MOGU UPUĆIVATI NA RAK DOJKE

  • KVRŽICA KOJA JE NA OPIP IZRAZITO DRUGAČIJA OD OSTALOG TKIVA
  • OTOK TKIVA KOJI NE PROLAZI
  • NABIRANJE ILI UVLAČENJE KOŽE
  • OROŽNJAVANJE, ZADEBLJAVANJE KOŽE OKO BRADAVICE
  • PROMJENA OBLIKA DOJKE
  • PROMJENE BRADAVICE, POPUT UVLAČENJA BRADAVICE
  • PROMJENA OBLIKA DOJKE
  • CRVENILO NA KOŽI DOJKE
  • ISCJEDAK IZ BRADVICE, POSEBNO UKOLIKO JE KRVAV ILI SMEĐE BOJE

Samopregled dojki

Prikaz tehnike samopregleda dojke, kružnim pokretima u smjeru kazaljke na satuOsim toga samo-pregledom i redovitim pregledima kod liječnika (godišnje jedanput ili svakih 6 mjeseci) razbit će se strah od svakog pregleda. Iz iskustva znam da najveći strah od pregleda dojki imaju žene koje dolaze na preglede svakih nekoliko godina. Mislim da je samo-pregled potreban, jer dojka se ciklički u toku mjeseca mijenja, osobito dok žena ima menstruaciju. Kod svake takve cikličke, fiziološke promjene dojke, prije menstruacije ili nakon menstruacije, moguće su ireverzibilne promjene i nastanak početne kvržice u dojci koju treba što ranije uočiti.

Liječnik treba podučiti svaku ženu da zna opipati vlastite dojke osobito nakon njegovog pregleda gdje će žena upoznati svoje kvrge i neravnine u građi dojke i znat će kasnije prepoznati neku novu promjenu. Pregled dojki počinje uvijek anamnezom, zatim kliničkim pregledom. Klinički pregled dojke trebao bi biti dio svakog kliničkog pregleda kod žene. Liječnik naime pregledava dojke tražeći nepravilnosti, uvlačenja ili napetosti kože, kvržice i iscjedak. Nakon toga opipavanjem dojke liječnik opipava po određenom redoslijedu jednu drugu dojku i pazušne jame gdje mogu biti opipljivi, uvećani limfni čvorovi.

Samo-pregled dojkiSamo-pregled dojkiSamo-pregled dojkiSamo-pregled dojki

 

Dodatne specifične pretrage za pregled dojki su mamografija, ultrazvuk dojki s kolor doplerom i elastografijom, magnetna rezonancija dojke, PET- scan dojki.


Dijagnoza raka dojke

Kada se ultrazvučnim pregledom pronađe čvor, tada se obavlja citološka punkcija vidljivog čvora pod kontrolom ultrazvuka. Na taj način može se izvući određena količina stanica uz pomoć igle sa špricom (aspiracijska citologija). Ovaj način je najjednostavniji i najmanje neugodan za pacijenta. Uz malo pažnje pri samom zahvatu liječnika i dobroj pripremi i opuštanju pacijenta zahvat je za neke pacijente ugodniji od vađenja krvi.

PUNKCIJA TUMORAOvaj zahvat tj. citološka punkcija pod kontrolom ultrazvuka radi se i u ovoj ordinaciji. Sam zahvat citološke punkcije obavlja se u ordinaciji, a zatim se uzorak punktata šalje citologu, specijalisti koji dalje pripremom i citološkim pregledom preparata obavlja mikroskopski pregled citološkog punktata i nalaz je gotov za 2 dana. Tako se brzo može saznati rezultat punkcije, što je neophodno za odluku o daljnjim postupcima obrade ili liječenja.

Osim aspiracijske citologije može se raditi i aspiracijska biopsija koja se radi debljom iglom od one koju koristimo za aspiracijsku citologiju zato jer se biopsijama uzima uzorak tkiva, a ne samo stanica. Postoji još i incizijska biopsija, to je postupak uzimanja uzorka tkiva jednim rezom ili na kraju postoji i ekscizijska biopsija. a to je odstranjenje cijele kvržice. Kod svake biopsije uzorak tkiva koji može biti dobiven na bilo koji od navedenih načina upućuje se patologu koji nakon učinjenog preparata koji valja biti prilagođen za mikroskopsku analizu, donosi patohistološku dijagnozu primljenog i obrađenog i mikroskopski pregledanog uzorka tkiva. Svi navedeni zahvati obavljaju se ambulantno bez boravka u bolnici osim ekscizijske biopsije gdje nekoliko dana bolesnica boravi u bolnici (2-3 dana).

Slika estrogenskih receptora u staniciUkoliko se pronađu stanice raka, izvode se daljnje pretrage jer liječenje ovisi o osobinama utvrđenog raka dojki. Postoji jedna pretraga kojom se utvrđuje postojanje receptora za estrogen i progesteron. Rak dojki koji ima receptore za estrogen raste sporije od raka koji ih nema, a medikamentno liječenje, koje sprječava djelovanje hormona, može biti korisno. Ovaj oblik pozitivnih hormonalnih receptora češći je u žena iza menopauze nego u mlađih žena.

Kod određivanja stupnja proširenosti raka dojki liječnik pomno pregledava ženu nije li se rak proširio u limfne žlijezde, kožu, jetru ili nekamo drugamo u tijelu. Ukoliko su limfne žlijezde u pazuhu ili iznad ključne kosti srasle zajedno ili su povezane s kožom, najvjerojatnije se rak ne može uspješno operativno ukloniti. Svakako se mora učiniti rendgenska slika prsnog koša koja se inače uvijek radi i preoperativno kod bilo kojeg kirurškog zahvata, u potrazi za eventualnim metastatskim širenjem raka dojke u pluća.

Krvnim pretragama procjenjuje se stupanj oštećenja jetre i je li se rak proširio tako da je iz krvne slike vidljivo kako je došlo do promjena u krvnoj slici (ubrzana sedimentacija, anemija, povišenje alkalne fosfataze kod širenja tumorskih stanica u kostima). Moguća proširenost tumorskih stanica raka dojke u kostima provjerava se pregledom koštanog skeleta bolesnice pretragom koja se zove scintigrafija kosti.

Svi nalazi obavljenih pretraga na početku otkrivanja raka dojke i prije operativnog zahvata čuvaju se u dokumentaciji kako bi se kod kasnijih pregleda tijekom slijedećih godina praćenja bolesnice usporedili nalazi. Od pretraga krvi kod otkrivanja raka dojke, a prije operativnog zahvata svakako je potrebno učiniti tumorski marker za dojku Ca 15-3.

Ukoliko je on u granicama normale to je dobar prognostički pokazatelj u smislu izlječenja bolesnice, odnosno može značiti kako bolest nije uznapredovala putem krvi. Kod svake slijedeće kontrole bolesnice koje se nakon operacije i svih postupaka liječenja odvijaju u prvih 5 godina svakih 6 mjeseci uvijek se iznova određuje i vrijednost ovog tumorskog markera.

Ovdje valja napomenuti kako određivanje Ca 15-3 kao metoda ranog ili uopće otkrivanja raka dojke nije primjerena bez pregleda dojke ultrazvukom ili mamografijom. To je pitanje koje pacijentice često postavljaju nama liječnicima. Ovaj tumorski marker nije indikator koji će odmah pokazati je li netko ima ili nema rak dojke u ranoj dijagnosti bolesti. Naime bolesnice s rakom dojke mogu imati uredan nalaz Ca 15-3 prije operacije i on je koristan u dopunskom praćenu operiranih bolesnica s rakom dojke a nikako za preventivne preglede i za rano otkrivanje raka dojke.


Liječenje raka dojke

Ukoliko se citološkom punkcijom ili biopsijom utvrdilo kako se u kvržici koja je pronađena nalaze zloćudne stanice raka, pristupa se terapijskom planu liječenja bolesnica. Bolesnica s dijagnozom raka dojke upućuje se iz ordinacije gdje je rak dijagnosticiran u jednu od naših bolnica koje su specijalizirane za njegovo liječenje. Iz ove ordinacije bolesnice se najčešće upućuju u Institut za tumore s kojim ova ordinacija ima dugogodišnju vrlo dobru i kolegijalnu suradnju, na dobrobit naših bolesnica.

BIOPSIJA TUMORAŽene kojima je dijagnosticiran rak dojke iz ove ordinacije zbrinjavaju se tako da liječnica telefonski kontaktira liječnike iz bolničke ustanove u kojoj će se obavljati daljnje liječenje. Bolesnica sa sobom odnosi svu dokumentaciju koju je nakon pregleda i punkcije u ordinaciji dobila, uz snimljen pregled video klipom i slike snimljene ultrazvučnim aparatom na CD-u i na papiru u boji u formatu A4. Na taj se način olakšava daljnji postupak prije odluke o načinu daljnjeg liječenja.

Za vrijeme odlaska u bolnicu bolesnica nije prepuštena samoj sebi i ukoliko to želi liječnica iz ove ordinacije može voditi daljnju brigu za vrijeme njezinog boravka, liječenja u bolničkoj ustanovi kao i po povratku iz nje. Ovaj način komunikacije i kontinuirane komunikacije liječnik-bolesnik ostvaruje se dobra medicinska skrb i brga za bolesnicu, koja njoj daje osjećaj sigurnosti, brige i postojanja liječnika kojem se uvijek može obratiti za pomoć ili savjet.


Opreacija raka dojke

Rak dojke može se liječiti nizom različitih kirurških tehnika. Osim uspješnosti preživljavanja bolesnica, evo još jednog ne manje bitnog razloga zašto na vrijeme doći na preventivni pregled dojki.

TumorektomijaNaime ukoliko je bolest otkrivena u ranoj fazi tada se može učiniti samo tumorektomija (odstranjenje tumora i malog ruba okolnog zdravog tkiva dojke). Široka ekscizija ili djelomična mastektomija (pri kojoj se odstranjuje nešto više okolnog normalnog tkiva dojke.

Ukoliko je prema procjeni liječnika prema obavljenim pretragama bolest uznapredovalija tada se učini kvadrantektomija (odstranjenje jedne četvrtine dojke). Operacijom se može učiniti i mastektomija (operativno odstranjenje cijele dojke), kao i radikalna mastektomija (odstranjenje cijele dojke i regionalnih limfnih čvorova u pazuhu).

Slika radikalne mastektomije (operativnog odstranjenja dojke)Odstranjenjem tumora i nešto normalnog okolnog tkiva dojke najbolje se sprečava ponovna pojava raka u istoj dojci. Prema znanstvenim istraživanjima jednake su stope preživljavanja žena kojima je odstranjena cijela dojka ili onih podvrgnutih poštednom operativnom zahvatu (samo tumora s malo okolnog zdravog tkiva) uz zračenje, barem u prvih 20 godina nakon operacije. Glavna je prednost poštednog operativnog zahvata uz zračenje očuvanje tjelesnog izgleda tj. kozmetske prirode.

U oko 15 % žena koje su podvrgnute poštednom operativnom zahvatu, odstranjena količina tkiva je tako malena da je razlika između operirane i zdrave dojke jedva zamjetna.

Nuspojave liječenja zračenjem koje prati poštednu operaciju dojke obično nisu bolne niti dugotrajne. Najčešće nuspojave su crvenilo i opekline kože. U oko 10-20 % žena razvija se blaga upala pluća 3-6 mjeseci nakon završetka zračenja. Tijekom razdoblja od 6 tjedana neke bolesnice mogu imati suhi kašalj ili kratkoću daha pri tjelesnoj aktivnosti. Manje od 5% žena mogu dobiti nakon zračenja lomove rebara koji uzrokuju blaže tegobe.

Kod jednostavne mastektomije kirurg odstranjuje kompletno tkivo dojke, ali ne odstranjuje podležeći (pektoralni mišić) dojke te ostavlja dovoljno nadležeće kože kako bi se njome pokrila rana. Dojka se obnavlja puno lakše ukoliko su mišići prsnog koša i ostala tkiva ispod dojke netaknuta. Ovim se načinom najčešće odstranjuje dojka u kojoj je dijagnosticiran invazivni rak dojke, koji se proširio unutar mliječnih kanalića. Poznato je naime da se ova vrsta raka dojek pojavljuje ponovno ukoliko se učini poštedni operativni zahvat.

Rak dojke i presadnica (metastaza) stanica raka u okolne limfne čvoroveKod takvog zahvata redovito se odstranjuju limfne žlijezde u pazuhu pripadajuće dojke kako bi se utvrdilo postoje li stanice raka u limfnim žlijezdama kao posljedica presade (metastaziranja zloćudnih stanica) iz raka dojke. Odstranjenje cijele dojke s rakom i pripadajućih limfnih čvorova u pazuhu iste strane naziva se jednostavna mastektomija s disekcijom limfnih žlijezda ili modificirana radikalna mastektomija.

Veličina tumora, patohistološki nalaz tumorskog i okolnog tkiva u dojci i limfnim čvorovim utjecat će na odluku o korištenju kemoterapije i lijekova koji sprečavaju djelovanje hormona. Procjena liječničkog tima u bolnici o protokolu liječenja osim o navedenim razlozima određuje se i primjenjuje individualno.

Veličine tumora dojkeNeki poznati stručnjaci u svijetu smatraju kako kod veličina tumora manjih od 1cm treba učiniti tumorektomija (odstranjenje raka i rubnih dijelova zdravog tkiva oko raka) i smatraju kako nije potrebno dopunsko liječenje. Ukoliko je tumor veći od 5 cm nakon operacije se daje i kemoterapija, a ukoliko je veći od 7,5 cm ili veći kemoterapiju se može davati i prije operacije. Međutim nije samo veličina tumora indikator o postupcima liječenja, već patohistološki tip raka, proširenost bolesti (postojanje lokalnih ili udaljenih metastaza), dob bolesnice, postojanje pozitivnih ili negativnih HER 1 i 2 gena, zatim prisutnost estrogenih recetora kao i dob bolesnice uz postojanje drugih pridruženih bolesti.

Bolesnice koje imaju lobularni karcinom in situ (rak u mliječnoj žlijezdi koji se nije proširio izvan mjesta nastanka) moraju se pomno češće kontrolirati ili ih se može liječiti odmah odstranjenjem tumora. Većina liječnika ne smatra ovu vrstu raka dojke rakom u pravom smislu, već smatraju kako je to samo znak da žena ima veću mogućnost razvoja raka dojke, kako je već prethodno napisano. Samo se u 25-30% žena s ovom promjenom razvije u invazivni rak dojke, a čak i manje od toga umire od raka dojke.

To je razlog zašto se žene s ovim tipom raka ne odlučuju za liječenje. Operacija dojke s tumoromUkoliko žena ne želi operativno odstranjenje obje dojke ili zbog nekih okolnosti liječnici odluče da je tako bolje, tada se liječenje provodi tamoksifenom, lijekom koji sprečava djelovanje hormona estrogena koji su doveli do razvoja ovog raka dojke. U žena koje još menstruiraju mogu se odstraniti jajnici, no nije još sasvim sigurno kako je taj način liječenja djelotvorniji od davanja lijekova koji sprečavaju djelovanje hormona.

Rak dojkeKod žena koje imaju duktalni karcinom in situ (rak u kanalićima mliječnih žlijezda koji se nije proširio van kanalića ili mjesta nastanka) gotovo se nikad nakon jednostavne mastektomije ponovno ne pojavljuju stanice raka. Kod većine žena s ovim patohistološkom dijagnozom odstranjuje se samo tumor (tumorektomija). Ponekad se liječenje nastavi zračenjem. Bolesnice s upalnim (inflamatornim) rakom dojke liječe se najčešće kombinacijom kemoterapije i zračenja.


Primjena kemoterapije

Kemoterapija je primjena lijekova, najčešće intravenozno nakon operativnog zahvata, u svrhu uništavanja stanica tumora. Najveći broj danas primjenjivanih takvih lijekova nisu tumorski selektivni već uništavaju i zdrava tkiva u tijelu. Oni se primijenjuju u ciklusima, tako možemo govoriti o 4 ili 6 ili više ciklusa kemoterapije prema shemi koju određuje liječnički konzilij u bolnici . Oni izazivaju određene nuspojave kao mučninu, povraćanje, gubitak apetita nakon više ciklusa i malaksalost.

Primjena kemoterapije u liječenju raka dojke

Vaskularizacija tumoraKemoterapija (koja ubija stanice raka) ili lijekovi koji sprečavaju učinak hormona (upletanjem u djelovanje hormona koji potiču rast stanica raka) često se uvode u protokol liječenja ubrzo nakon operacije dojke i daju se mjesecima i godinama. Takvo liječenje odgađa ili sprečava ponovno javljanje raka, a u većine žena produžuje preživljavanje. Ovi lijekovi mogu pokoju ženu i izliječiti, ali za to još u samostalnoj ili monoterapiji ne postoje znanstveni dokazi. Pokazalo se da istovremena primjena nekoliko kemoterapeutika istodobno, učinkovitije sprečava ponovno javljanje raka nego liječenje samo jednim lijekom. Međutim ono je znatno neučinkovitije ukoliko se prethodno ne obavi operativni zahvat a nakon kemoterapije i zračenje.

Ovisno o vrsti kemoterapije bolesnica može imati mučninu, povraćati, osjećati umor i malaksalost, može dobiti rane (ulceracije) u usnoj šupljini ili izgubiti kosu. Danas međutim povraćanje i mučninu liječnici efikasno rješavaju lijekom u čepićima ili injekcijama (oni blokiraju receptore u mozgu za povraćanje. Također pojedine bolesnice mogu biti sklonije infekcijama i krvarenju tijekom nekoliko mjeseci. Kako se to ne bi dogodilo stalno se prije i nakon kemoterapije kontrolira krvna slika jer je poznato kako kemoterapija snižava broj svih krvnih tjelešaca (crvenih, bijelih i krvnih pločica). Kod većine žena uz dobru kontrolu djelovanja kemoterapije na krvne stanice, tegobe nestaju ili se ne razviju, tako da se navedeni simptomi javljaju u 1 ili 2 bolesnica na svakih 1000 žena koje primaju kemoterapiju.

Tamoksifen je lijek koji sprečava djelovanje hormona, a može se davati nakon operacije raka dojke. U dobi bolesnica 50 i više godina tamoksifen povećava vjerojatnost preživljavanja u prvih 10 godina po postavljanju dijagnoze za oko 20-25 %.On je srodan estrogenu, ima neke od učinaka nadomjesnog hormonalnog liječenja (HNL ili HNT) u menopauzi. Neki učinci su povoljni poput smanjenje opasnosti razvoja osteoporoze ili umiranja od bolesti srca, a nepovoljan učinak je povećana opasnost od razvoja raka tijela maternice. Međutim za razliku od nadomjesnog liječenja estrogenom, tamoksifen ne sprečava napade vrućine niti umanjuje suhoću rodnice koji se javljaju nakon menopauze.


Prošireni rak dojke

LIJEČENJE PROŠIRENOG RAKA DOJKI

Rak dojke se može proširiti (presaditi, metastazirati) u bilo koji dio tijela. Međutim najčešća područja su pluća, jetra, kosti, limfne žlijezde, mozak i koža. Rak se u ovim područjima može pojaviti godinama ili čak desetljećima nakon što se rak dijagnosticirao i liječio. Ukoliko se rak proširio u jedno područje vjerojatno postoji i u drugim područjima iako ga u tom trenutku nismo uspjeli dokazati ( postojanje mikrometastaziranja, malih okom nevidljivih presadnica zloćudnih stanica).

Stanice tumora dojkeNe postoji izlječenje za rak dojke koji se proširio izvan nje, međutim većina žena koje ga imaju žive barem 2-5 godina, a neke izuzetno rijetko 10 i 20 godina nakon dijagnosticiranja. Terapija lijekovima uz operativni zahvat može produžiti život kod ovakvih bolesnica, ali glavni je razlog liječenja osobito kemoterapijom i zračenjem, smanjenje simptoma i poboljšavanje kvalitete života.

U izboru liječenja, liječnik uzima u obzir potpomaže li estrogen rast tumora, zatim koliko je vremena prošlo od kada se rak prvi puta dijagnosticirao i liječio, koliko je organa rak zahvatio širenjem i je li bolesnica prošla menopauzu.

Bolesnica koja ima prošireni (uznapredovali) rak dojke, a nema simptoma, nema niti povoljnih učinaka od navedenog liječenja. Zato se liječenje, osobito ukoliko bolesnica ima neugodne nuspojave, odgađa dok žena ne dobije simptome (bol ili tegobe druge vrste) ili dok se rak ne počne naglo pogoršavati. Žena koja ima bolove ili druge simptome koji je ograničavaju u svakodnevnom životu, obično se liječi lijekovima koji sprečavaju djelovanje hormona ili kemoterapijom kako bi se spriječio rast stanica raka po cijelom tijelu.

Postoji jedino iznimka. Naime ukoliko se unutar kosti pojave metastaze (presadci zloćudnih stanica raka dojke), koje obično izazivaju jaku bol u bolesnica, tada je jedino liječenje zračenjem, kojim se usporava rast i umnažanje stanica raka koje su metastazirale (proširile) se iz raka dojke. Na taj način smanjuje se bol i poboljšava kvaliteta života bolesnice.

Uz tamoksifen koji je ranije spomenut kao lijek koji sprečava djelovanje hormona protiv bolnog raka kostiju koristi se (aminoglutetimid), lijek koji sprečava djelovanje estrogena. Istovremeno se u injekcijama primjenjuje i hidrokortizon, steroidni hormon, jer aminoglutetimid sprečava u tijelu stvaranje kortizona, jednog od najvažnijih hormona u tijelu. Sada su se počeli primjenjivati i lijekovi koji imaju slično djelovanje kao i navedeni lijek, ali bez utjecaja na stvaranje kortizola, a njihova djelotvornost i efikasnost u liječenju raka dojke još nije potvrđena. Više o tome u rubrici “Novosti”.

U liječenju raka dojke ponekad se eksperimentalno iskušavaju tvari koje mijenjaju biološki odgovor . To su prirodne tvari ili njima slične koje su dio imunološkog sustava organizma. U ovu grupu lijekova ubrajaju se interferoni, interleukin-2, limfocitima aktivirane prirodne stanice ubojice, čimbenik tumorske nekroze i monoklonalna protutijela. Navedeni lijekovi daju se prije primjene kemoterapije ali njihova efikasnost i učinkovitost je još upitna i nije potvrđena.

PAGETOVA BOLEST DOJKE

To je vrsta raka dojke koji se najprije pojavljuje u obliku rane na bradavici ili koži dojke. Ranica je najprije prekrivena krastom ili ljuskicama koje vlaže (ulceriraju), a može postojati i iscjedak iz bradavice. Ova vrsta raka dojke može biti in situ (neivazivna) i inazivana kada je sklona metastaziranju bez obzira na poduzeto liječenje. Kod invazivnog tipa ove bolesti bez obzira na kirurško liječenje sklonost metastaziranju i ponovnoj pojavi bolesti je česta i ima lošu prognozu za bolesnicu. Tijek takve bolesti je spor (čak nekoliko godina), ali gotovo uvijek završava smrću. Ovaj tip bolest loše reagira na kemoterapiju i terapiju zračenjem.

Neinvazivni oblik ove bolesti nije sklon metastaziranju i ima dobru prognozu. Nešto više od polovice žena koje imaju ovu vrstu raka dojke imaju i kvržicu u dojci gdje se ova kožna promjena na površini dojke pojavila. Nakon dijagnosticiranja ove bolesti izvodi se mastektomija uz odstranjenje regionalnih limfnih čvorova.

CYSTOSARCOMA PHYLLODES

Cistosarkoma filodes je prilično rijedak oblik tumora dojke koji može biti zloćudan.

Ovakve vrste tumora dojki rijetko se šire u druga područja međutim nakon kirurškog odstranjenja imaju sklonost ponovnom pojavljivanju na istom mjestu. Najčešće se operacijom odstranjuje šire područje zdravog tkiva dojke oko tumora s tumorom. Međutim ukoliko je tumor veći kao i zbog sklonosti ponovnom rastu tumora na istom mjestu u dojci, najčešće se radi jednostavna mastektomija.


Obnavljanje dojki nakon operativnog zahvata

OBNAVLJANJE DOJKE NAKON OPERATIVNOG ZAHVATA MASTEKTOMIJE

Silikonski implantati

Obnavljanje dojki silikonskim implantatima.

Nakon što je kirurg odstranio cijelu dojku (mastektomija), plastični kirurg može rekonstruirati (obnoviti) dojku koristeći umetke punjene silikonom ili fiziološkom otopinom, ili složenijim zahvatom koji se rijetko koristi, a i kompliciraniji je uz pomoć tkiva uzetim s drugih dijelova ženina tijela, obično s trbuha.

Umjetna dojkaKod operativnog odstranjenja cijela dojke s tumorom kirurg koji vrši operaciju to mora znati hoće li se dojka nakon zahvata rekonstruirati jer on tada ostavlja više kože kako bi se rekonstruirana dojka kožom mogla bolje pokriti nakon stavljanja umetka.

Nadomještanje dojkeMožda se nekim ženama koje moraju otići na operaciju cijele dojke zbog raka dojke, čini nevažno hoće li imati nakon operacije dojku ili ne , ali liječnik koji ih upućuje na operaciju, a to je najčešće obiteljski liječnik, treba bolesnicu informirati o navedenoj mogućnosti rekonstrukcije dojke. To se mora znati prije operacije dojke s tumorom jer o tome ovisi način operativnog zahvata. U svojoj ordinaciji porazgovaram između ostalog sa svakom bolesnicom osobito mlađe dobi, a danas je takvih žena sve više, o navedenoj mogućnosti jer mnogim ženama je i ukoliko su se izliječile i preživjele svakako važno postojanje dojke kao ženskog identiteta.

Implantat u dojciSmatram da to nije nevažna stvar nakon borbe za izlječenje koje je naravno na prvom mjestu. Svaka žena je u trenutku suočavanja s činjenicom kako ima rak dojke usredotočena je na mogućnost izlječenja i spašavanja života i u tom trenutku ne zna a mnoge niti ne razmišljaju, što će biti nakon operacije i kada prežive. Mnogim ženama kojima je odstranjena dojka, a pripremljeni zahvat za rekonstrukciju nije obavljen, nakon odstranjenja dojke s tumorom pravi psihički problemi, problemi prilagodbe na novonastalu situaciju života bez dojke, pogoršani odnosi s partnerom postaju kod nekih bolesnica nepodnošljivi. Zahvat rekonstruiranja dojke može se učiniti i nakon „ nepripremljenog“ kirurškog zahvata nakon odstranjenja dojke s tumorom, ali tada bolesnica mora imati najmanje dva ili više kompliciranijih zahvata rekonstrukcije dojke na što se većina žena ne odlučuje.

ZAKLJUČAK:

Zabrinuta ženaOvom temom o bolestima dojki, osobito o raku dojke i proširenom raku dojke, nije mi bila namjera uplašiti žene kako mogu oboljeti od raka dojke i koliko je to opasno, već mi je namjera bila potaknuti ih na veću brigu o vlastitom zdravlju, o preventivnim pregledima dojki kod liječnika , čime se jedino može za sada , izbjeći velika smrtnost od ove pritajene, podmukle i opake bolesti koja nam odnosi kad je kasno otkrivena u zadnje vrijeme sve više žena i to u mlađoj dobi, ispod 40 godina života.

Vjerujem da je mnogim ženama poznato kako je Ministarstvo zdravstva RH pokrenulo veliku akciju preventivnih pregleda dojki mamografijom po dobnim skupinama na koju se sve žene koje dobiju poziv trebaju odazvati. Neke od njih morat će otići na dodatne pretrage ultrazvukom,  kako bi se još bolje razjasnile otkrivene ili nejasne promjene na mamografiji.


Kontaktirajte nas

Popunite sva polja da biste poslali e-mail!

Možete nas kontaktirati zbog savjeta, informacija ili dogovora za preglede na telefonski broj ili e-mailom zbog pitanja na koje ćemo Vam što hitnije odgovoriti.

Putem e-maila nije moguće predbilježiti se na pregled jer tada može doći do zabune u terminima već molim predbilježbe za termine pregleda treba učiniti telefonom ili ukoliko želite osobno u ordinaciji.

Sat za zdravlje - Emisija o zdravlju na Z1 televiziji Dnevnik Nova TV - Novosti u liječenju štitnjače Dr. Tarle na popisu od 130 hrvatskih liječnika koje preporučuje SAD (State Department)

NOVOST SW ELASTOGRAFIJA DOJKE

Novost u ordinaciji je share wave elastography (SWE) dojke,kojom se razlučuju dobroćudne i zloćudne promjene

više...

APLIO 500 Platinum

NOVI UREĐAJ U ORDINACIJI,

nove mogućnosti ultrazvučne dijagnostike

APLIO 500-  Platinum-Canon Toshiba

više...

Poster i video prezentacija znanstvenog rada (Postercast)

Dr Nives Tarle Bajic explains the technique of using Transabdominal color doppler ultrasound (TCDU) for detection of colon cancer in patients with non specific abdominal symptoms. Recorded by the British Institute of Radiology www.bir.org.uk.

Naš znanstveni rad objavljen je među 5 najboljih poster prezentacija u Londonu, između 68 prihvaćenih znanstvenih radova na godišnjem kongresu Britanskog instituta za radiologiju. Ovdje možete vidjeti poster i audio prezentaciju rada. Ovu posterpostcast prezentaciju snimio je Britanski institut za radiologiju u Londonu i objavljen je na stranicama Britanskog instituta za radiologiju.

više...

POSTER PREZENTACIJA ZNANSTVENOG RADA U LONDONU (22-23.10.2014.)

U Londonu na godišnjem kongresu Britanskog instituta za radiologiju održala sam prezentaciju našeg znanstvenog rada  o primjeni kolor dopler ultrazvuka u dijagnostici raka debelog crijeva u bolesnika s nespecifičnim tegobama:naša iskustva i metanaliza našeg rada i radova iz literature. Autori ovoga rada su  Iva Bajić, dr.med i ja kao prezenter ovoga rada.

više...

Alergijsko testiranje (određivanje specifičnih IgE iz krvi)

U ordinaciji možete obaviti alergijsko testiranje  razIne IgE na specifične alergene.Za njihovo određivanje uzima se uzorak krvi, a zatim se iz seruma određuje razina antitijela Tako se može utvrditi postoji li i u kojem intenzitetu alergijska reakcija na alergene koje udišete ili koje unosite hranom u tijelo.Ovdje možete pročitati o alergijama, što su to IgE antitijela, kako dolazi do alergijskih reakcija u tijelu i koje simptome alergija najčešće izaziva.

više...

Aktualne teme