dobro%C4%87udne%20promjene%20u%20dojci

Bolesti dojke mogu biti dobroćudne (benigne) i zloćudne (maligne). U dobroćudne bolesti spadaju: bolna dojka, ciste, fibrocistična bolest dojke (FC bolest dojke), dobroćudne vezivne kvržice (fibromi),  mastopatija (fibrocistična mastopatija),iscjedak iz bradavice i infekcija ( upala ) dojke. Zloćudne bolesti dojke obuhvaćaju nekoliko vrsta raka dojke (lobularni, intraduktalni rak), Pagetovu bolest dojke. Cystosarcoma phyllodes rijedak je oblik raka dojke, a može biti ali ne mora biti zloćudan.

U ordinaciji se dijagnostika i preventivni pregledi dojki obavljaju na najsuvremenijem kolor dopler uređaju Canon-Toshiba Aplio 500 Platinum, najviše klase s brojnim novim softverskim programima, koji olakšavaju i povećavaju točnost dijagnostike bilo kakvih promjena u dojkama. 

Više možete pročitati na upisom u tražilicu ove web stranice Preventivni pregledi dojki

BOLNA DOJKA

Žene vrlo često osjećaju bol u dojkama (mastalgiju) ili osjetljivost dojki prije menstruacijskog ciklusa vjerojatno zbog hormonalnih promjena koje dovode do menstruacije. U većini slučajeva bol u dojkama nije znak raka dojke iako u pojedinih žena bol u jednoj dojci mora se istražiti jer može značiti rak dojke. Ponekad, bol izazivaju ciste u dojci. Neki sastojci u hrani ili piću (metilksantini iz kave) smatraju se odgovornim za bol u dojkama. Kod većine žena bol u dojkama najčešće nije jaka i nestaje sama od sebe nakon nekoliko mjeseci ili godina. Kad se otkrije uzrok bolova u dojkama, osobito kada se isključi prisutnost raka u dojci kao uzrokom bolova, ženama se može preporučiti neko od dostupnih na tržištu prirodnih sredstava koji sprečavaju ili umanjuju bolove. Ovdje valja napomenuti da svaku bol u dojci ili dojkama treba istražiti, dakle žene koje to osjećaju trebaju se javiti liječniku.

MASTOPATIJA
Pod pojmom mastopatija žene često smatraju, vjerojatno jer ih ime asocira s prva 4 slova kako se kod ove promjene radi o povećanoj količini masnog tkiva ( masno promijenjene dojke).Stoga su česta pitanja u ordinaciji na navedenu temu.Međutim mastopatija je dobroćudna promjena u dojkama i smatra se najčešćim promjenama u dojkama , dobroćudne naravi..

Ona obuhvaća široku skupinu promjena u dojkama. Ovaj naziv za liječnike objašnjava skup različitih poremećaja, koji su nanjčešće u žene praćeni bolnim , ponekad natečenim dojkama osobito predmenstrualno, ili u određenim ciklusima kod žena u menopauzi ili nakon operacije maternice i jajnika. Smatra se da su tome uzrok hormonske oscilacije ženskih spolnih hormona i stresa. Naime stresom koji ima utjecaja, objašnjava se činjenica kako u jednom ciklusu u žene ima bolova i otečenosti dojki predmenstrualno, a u drugima nema tegoba s dojkama.Kod manjeg broja žena prethodno navedene tegobe prisutne su u cijelom ciklusu a objašnjavaju se pretjeranim stresom , uzimanjem veće količine kave s kofeinom i pušenjem. Mastopatija može biti na ultrazvučnom pregledu dojki izražena samo proširenjem mliječnih kanalića ( duktektazija) ili cistama u dojkama ( cistična mastopatija), zatim prisutnošću dobroćudnih tumora (fibroma ili fibroadenoma) ili zbog prisutnosti u dojkama cista i fibroma što se zove FC mastopatija ili fibrocistična mastopatija.

CISTE U DOJKAMA

Ciste su šupljine ispunjene tekućinom koja može biti prozirna, mliječna, krvava ili smeđe boje. Ciste se ponekad mogu napipati osobito ako su smještene blizu površine kože ili su veće od 1 cm. U dubljim slojevima dojki, osobito kod većih (voluminoznijih) dojki najčešće ih nije moguće napipati.

Uzrok cista je nepoznat, premda izvjesnu ulogu može imati ozljeda. Ciste ponekad uzrokuju bol u dojci. Za otklanjanje boli u dojci, osobito kod većih cista liječnik može tankom iglom isprazniti tekućinu iz ciste. Tekućina se šalje u laboratorij na citološki pregled mikroskopom. Liječnik pregledava boju i količinu tekućine te zapaža je li cista nestala nakon što je ispražnjena. Ukoliko je tekućina krvava, smeđa ili mutna i ukoliko se ponovno pojavi nakon ispražnjavanja nakon 12 tjedana, čitava se kirurški odstranjuje budući da je, premda rijetko, moguć razvoj raka dojke u stjenci ciste.

Klikni na sliku za povećanje












FIBROCISTIČNA BOLEST DOJKI

Fibrocistična bolest dojke je česta promjena kod koje se zajedno pojavljuju bol, ciste i dobroćudne najčešće vezivne ili vezivno žljezdane kvržice u dojci. Iako se naziva bolešću to nije prava bolest dojke jer većina žena u dojkama ima izvjestan broj kvržica osobito u gornjem vanjskom kvadrantu dojki. Poput boli i cista u dojci, ovakva vrsta kvrgavosti dojki je jako česta. Većina žena s cistama dojke nemaju povećani rizik od dobivanja raka dojki.

Klikni na sliku za povećanje





 

VEZIVNE KVRŽICE DOJKI

Vezivne kvržice dojki (fibroadenomi) su male, dobroćudne, solidne - tvrde kvržice u dojkama koje su građene od vezivnog i žljezdanog tkiva koje u potpunosti nalikuje normalnom tkivu dojke dakle nije promijenjeno u smislu atipije (nenormalnog izgleda stanice, jezgre, citoplazme stanice i staničnih elemenata).

Ove kvržice su česte kod mladih žena, osobito tinejdžerki. Kvržice su pomične prema okolini, jasno opipljivih rubova koje se mogu dobro osjetiti prilikom samo-pregleda dojki. One se mogu pipati kao male, glatke kuglice. Tvrde su poput gume, jer sadrže kolagen (čvrstu bjelančevinu vezivnog tkiva koja se nalazi u hrskavici, kostima, tetivama i koži).

ISCJEDAK IZ BRADAVICE

Tekući iscjedak iz bradavice ne mora uvijek biti patološki. Rak dojke se pronalazi u manje od 10 % žena koje imaju iscjedak iz bradavice. Međutim svaki iscjedak iz bradavice treba pregledati liječnik.

Mliječni iscjedak viđamo u žena još nekoliko mjeseci ili godina nakon poroda. Ukoliko postoji mliječni ili proziran iscjedak iz bradavice u žene koja nije nedavno rodila ili uopće nije rodila tada treba tražiti uzrok u mogućem hormonalnom poremećaju.

Krvavi iscjedak najčešće je izazvan malom dobroćudnom izraslinom u mliječnom kanaliću (intraduktalni papilom). Neke od ovih izraslina mogu se napipati u dojci, a drugima se smještaj može otkriti radiološkom pretragom (galaktografijom) kojom uz pomoć kontrastnog sredstva se mamografijom možemo otkriti eventualnu lokalizaciju papiloma (tumora) u mliječnom kanaliću dojke.

INFEKCIJA I APSCES DOJKE

Infekcije dojke (mastitisi) su rijetke osim u periodu nakon poroda zbog naviranja veće količine mlijeka koji se stvara u mliječnim žlijezdama. Ukoliko nema adekvatnog ispražnjavanja dojke (dijete nije na prsima, mliječni kanalići su suženi ili zbog nekog drugog razloga), dolazi do začepljenja mliječnih kanalića mlijekom, što uzrokuje upalu dijela ili cijele dojke.

Inficirana dojka je obično crvena, natečena, vruće kože i bolna. Liječi se masiranjem, hladnim oblozima i antibioticima. Apsces dojke, koji se još rjeđe javlja je nakupina gnoja u dojci. Apsces se može javiti ukoliko se ne liječi upala dojke. On se liječi antibioticima i nerijetko kirurškim rezom uz dreniranje (omogućavanje otjecanja gnoja i „čišćenja“) upalnog sadržaja u dojci.

Ponekad i rak dojke može kao prvi simptom imati izgled dojke kao da je upaljena i kod takve vrste raka dojke najčešće se ne pipa čvor u dojci zbog otečenosti dijela ili cijele dojke. =