Asiprin je lijek koji djeluje tako da smanjuje upalu, ublažava bol i snižava tjelesnu temperaturu. U manjim dozama od 50-100 mg/ dan djeluje na smanjenje zgrušavanja krvi, stoga se koristi za prevenciju srčanog i moždanog udara. Djeluje tako da zaustavlja (inhibira) jedan enzim u tijelu ciklooksigenazu COX (prostaglandin) i tako ostvaruje protupalni učinak, ublažavanje bolova i smanjenje zgušavanja krvi, dok snižava temperaturu djelujući na centar u mozgu (hipotalamus) u kojem se nalazi centar za regulaciju tj. temperature.
Učinjene su brojne studije, prvenstveno u Americi koje su dobile sasvim oprečne rezultate istraživanja oko blagotvornog djelovanja aspirina u liječenju raka dojki. Među prvim studijama u Americi praćeno je oko 240 000 žena, medicinskih sestara u Americi tijekom 30 godina.Tada se prvi puta uspjela dokazati povezanost pozitivnog učinka aspirina s uspješnim liječenjem raka dojke. Međutim u jednoj drugoj studiji američkih znanstvenika uočeno je kako samo 16% žena s pozitivnim estrogenskim receptorima su pokazale bolje rezultate liječenja raka dojke u odnosu na ostale žene oboljele od raka dojki. Također je uočeno da aspirin nije niti malo pomogao u liječenu žena koje su imale rak dojki s negativnim estrogenskim receptorima.
Estrogenske receptore na koje se vežu ženski spolni hormoni estrogeni ima oko 70 % žena oboljelih od raka dojki i njima se uz kirurško liječenje daju lijekovi koji blokiraju te receptore , odmažući stanicama raka dostupnost estrogenima uz koje se rak bolje šiti i napreduje. Također je u časopisu „The Journal of American Medical Association“ objavljen je rezultat istraživanja učinkovitosti djelovanja aspirina u liječenju raka dojke u kojem su se demantirale ranije studije. Dokazano je u studiji na 40 tis. Žena oboljelih od raka dojke kako nema statistički značajne razlike u liječenju raka dojki žena koje su uzimale ili nisu aspirin.
Također postoje studije koje istražuju postoji li statistički značajno smanjeni rizik od pojave raka dojke ukoliko žene uzimaju redovito, preventivno i svakodnevno 6-7 dana u tjednu aspirin. Ipak na rezultate takvih istraživanja trebamo pričekati i kao kod primjene bilo kakvog lijeka koji nam je već poznat a počinje se koristiti za namjenu za koju nije do tada registriran valja biti oprezan i suzdržan. Svako znanstveno istraživanje treba sagledati kritično kao i rezultate onih istraživanja koja ne govore u prilog činjenici kako aspirin smanjuje rizik od nastanka raka dojke ili pomaže u njegovu liječenju. Opreznost je potrebna u slučaju aspirina kao i kod primjene brojnih drugih lijekova zato što on iako se može kupiti u ljekarnama bez recepta i nije tako bezazlen lijek i zato što kod svakog pojedinca može u različitim, a ponekad i malim dozama dovesti do neželjenih nuspojava.
To su najčešće krvarenje u probavnom traktu (gingiva, jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo), zatim krvarenja bilo gdje u tijelu (oko, mozak), krvarenja u spolno mokraćnom sustavu kao i potkožna krvarenja. Aspirin se također mora prekinuti prije operativnih i stomatoloških zahvata. Ne smije se davati preosjetljivima na salicilate (aspirine) kao i osobama s oštećenom jetrenom i bubrežnom funkcijom. U trudnoći je kontraindiciran zbog embrija, o dnosno fetusa jer i kod djece može izazvati Reyev sindrom (životno opasan poremećaj koji uzrokuje upalu mozga i naglo nakupljanje masti u jetri)
