Početna stranicaPretraga za: kašalj

Gripa (influenza)

Virus gripe GRIPA (INFUENZA)

Gripa je virusna infekcija koja u početku bolesti uzrokuje vrućicu, glavobolju i bolove u mišićima (myalgia). Dan dva nakon početka bolesti javlja se umjereno pečenje ždrijela, suhi iritirajući kašalj, prozirna sekrecija i začepljenost nosa, malaksalost s osjećajem umora.

Kašalj i osjećaj iznemoglosti i umora mogu trajati kod nekih ljudi tjednima nakon završetka općih simptoma bolesti. Virus se prenosi kapljičnim putem ili izlučevinama zaražene osobe. Ponekad se zaraza može prenijeti zaraženim predmetima. Gripa se razlikuje od obične prehlade; početkom bolesti, simptomima, duljinom trajanja bolesti i mogućim komplikacijama, koje mogu biti značajno teže kod gripe nego kod obične prehlade.

Uzročnik gripe (infuenze)

Virus gripe pripada grupi Ortomyxovirusa i postoji u tri oblika. Virus grupe A , B i C.  Oni su podijeljeni u u podtipove temeljem navedenih površinskih antigena H i N. Površina virusa obavijena je haemaglutininom (H)  i enzimom neuraminidazom (N), koji su neophodni za pričvršćivanje virusa na sluznicu dišnih puteva i ulazak u stanicu domaćina.

Virus A gripeGenom virusa influence A je segmentiran i sastoji se od osam jednostrukih uzvojnica RNK, što je najčešće razlog čestih genskih mutacija (promjena virusa).

Karakteristika svih virusa pa tako i virusa gripe je ulazak u stanicu domaćina, prilagodba virusa u stanicama domaćina na umnažanje (replikaciju)  RNK i na taj način uplitanje u stanični ciklus (mitozu) tj. obnavljanja stanica domaćina. Stanice domaćina tako ne prepoznavši uljeza (virus) postaju inficirane (zaražene) i nadvladane u jednom trenutku infekcije virusom, što se klinički manifestira pojavom simptoma bolesti.

Ulazak virusa u stanicuVirus gripe A ima sposobnost mutacije (promjene) izgleda, sastava H i N antigena (glavnih infektivnih, odnosno virulentnih) dijelova virusa i zato se smatra kako on uzrokuje teži tijek bolesti. Upravo Virus gripe A uzrokom je pandemija (epidemija diljem svijeta). Velika pandemija ovom grupom virusa gripe zabilježena je osobito početkom 20.-tog stoljeća kada je od tog virusa gripe umrlo nekoliko milijuna ljudi diljem svijeta.

Virus gripe B uzrokuje blaže simptome gripe .H i N antigeni ovog tipa rijetko su podložni manjim promjenama (mutacijama genske strukture virusa). Epidemije tipom B virusa gripe najčešći su u vojarnama i školama. Gripa uzrokovana C tipom virusa najčešće uzrokuje blage kliničke simptome bolesti. Postojanje (prevalencija) antitijela na ovaj tip virusa u općoj populaciji je visoka, a virus rijetko uzrokuje manifestnu infekciju u čovjeka.

Simptomi

Simptomi gripeGripa se razlikuje od obične prehlade; početkom bolesti, simptomima, duljinom trajanja bolesti i mogućim komplikacijama koje mogu biti značajno teže kod gripe nego kod obične prehlade.

Simptomi gripe počinju obično 24-48 sati nakon inkubacije i nastaju iznenada. Tresavica, osjećaj zimice, bolova u mišićima ekstremiteta, leđa, vrata i cijelog tijela, najčešće su prvi znakovi bolesti. Zatim se javlja glavobolja s vrlo često bolovima oko ili iza očiju osobito kod pokretanja očnih jabučica i potom vrlo brzo vrućica koja se u prva tri dana najčešće kreće oko 38-39,5 stupnjeva C. Oboljeli se osjećaju doista bolesno i malaksalo i najčešće ih ovi simptomi primoraju na ostanak u krevetu. Navedeni simptomi obično traju 3-5 dana.

SimptomiZa gripu je karakteristična pojava navedenih tkz. općih simptoma a zatim pojava simptoma dišnih puteva. Simptomi dišnih puteva javljaju se 1-3 dana nakon početka općih simptoma bolesti, a očituju se umjerenim „grebenjem“ i osjećajem boli u ždrijelu, suhim kašljem, začepljenošću i curenjem prozirnog sekreta iz nosa. Tek nekoliko dana kasnije kašalj može biti produktivan ( javlja se oskudno iskašljavanje manje količine sluzavo bijelog sekreta ) iz dišnih puteva. Koža oboljelih je najčešće užarena i crvena, sluznice suhe i ispucale, a bjeloočnice crvene, dok oči počinju suziti.

  Djeca mogu uz navedene simptome imati mučninu, povraćanje i proljevaste stolice. Osnovni opći simptomi bolesti traju 3-5 dana, ali kašalj uz malaksalost i osjećaj umora mogu se nakon početka bolesti zadržati i nekoliko tjedana nakon smirivanja osnovnih simptoma.


Dijagnoza

Glavobolja
Dijagnoza bolesti najčešće se postavlja klinički, temeljem simptoma bolesti, koji su dosta karakteristični za gripu. Osim toga za dijagnozu bolesti osim karakterističnih simptoma bolesti, značajan je i period u kojem se javlja, a to je obično početak zime i pojava u epidemijama. Ozbiljnost simptoma, karakteristični opći simptomi u početku bolesti i visoka temperatura razlikuje gripu od obične prehlade ili neke druge virusne infekcije dišnih puteva. Osim klinički znakova oboljelog, (temeljem simptoma), bolest se može dijagnosticirati i serološkim pretragama krvi (dokaz antigena virusa) i mikrobiološkim pretragama tj. dokazom virusa u kulturi dišnih izlučevina. Međutim ovi se testovi ne koriste za dokaz gripe u svakodnevnoj praksi liječnika,  jer je bolest najčešće jednostavno dijagnosticirati klinički. Navedeni se testovi rade kada klinička slika (simptomi) ili tijek bolesti nije tipičan, zatim kad je tijek bolesti teži od uobičajenog ili bolest dulje traje.

Komplikacije

Komplikacija gripeIako je gripa ozbiljna virusna bolest simptomi u većine oboljelih nestaju kroz 7-10 dana. Međutim poznate su i komplikacije gripe.  One se javljaju kod osoba koje ne miruju za vrijeme trajanja bolesti, kod jako mladih osoba, djece ili starijih osoba koje boluju od kroničnih bolesti kao bolesti srca, KOPB (kronična opstruktivna bolest pluća), kod oboljelih od nervnih bolesti ili kod imunokompromitiranih osoba ( oboljelih od HIV-a ili kod osoba koje su na terapiji imunosupresivima ili kortkosteroidima).

Najveći problem a ujedno i najčešći kao komplikacija gripe je nastanak virusne, bakterijske ili mješovite upale pluća. Primarna virusna upala pluća kao komplikacija gripe je najrjeđa ali i najteža.Takvi bolesnici obično se ne oporavljaju nakon nestanka općih simptoma, već imaju napadaje kašlja sa ili bez vrućice a ponekad iskašljavaju i sukrvavi iskašljaj. Srčani bolesnici sa stenozom mitralnog zaliska (suženjem mitralnog zaliska) imaju povećanu sklonost razvoju virusne upale pluća kao komplikacije gripe.

Glavno obilježje bakterijske upale pluća nakon gripe je ponovna pojava temperature nakon dva do tri dana poboljšanja tijeka bolesti. Takvi bolesnici nakon ponovne pojave vrućice imaju produktivni kašalj (iskašljavaju), a na plućima se čuje karakterističan zvuk bakterijske upale pluća. Uzročnici koji najčešće uzrokuju bakterijsku upalu pluća nakon gripe su Streptococcus pneumoniae, Staphylococcus aureus i Hemophilus infuenze. Bolesnici s najvećim rizikom za razvoj ove bolesti su srčani bolesnici ili oboljeli od kroničnih plućnih bolesti. Od izvan plućnih komplikacija najčešći je Reyev sindrom .

Reyev sindromOn se najčešće javlja kao komplikacija infekcijom virusa tipa B, rjeđe tipa A ili Varicella –Zooster infekcije djece u dobi 2-16 godina. Ovaj sindrom počinje najčešće mučninom, povraćanjem tijekom 1-2 dana, nakon kojih se javljaju simptomi CNS-a (mozga). Simptomi uključuju psihičke poremećaje u rasponu od pospanosti (letargije) do kome (gubitka svijesti i određenih refleksa). Ponekad se javljaju grčevi (konvulzije)  i delirij. U nalazima krvi susreće se povišenje jetrenih enzima i amonijaka uz povećanje jetre. Primijećena je povećana učestalost pojave Reyevog sindroma kod oboljelih od gripe koji su uzimali acetilsalicilnu kiselinu (aspirin ili andol ) u dobi do 18 godina.

Virus gripe rijetko je povezan s komplikacijama na mozgu (upala mozga, encefalitis), srca (upala srčanog mišića, miokarditis) ili upale mišića (miozitis) Upala mozga (encefalitis) može izazvati pospanost do kome. Upala srčanog mišića (mokarditis)  može uzrokovati šumove na srcu ili zatajenje srca (oslabljen rad srca) ili srčani arest (prestanak rada srca).

Liječenje

MirovanjeGripa se najučinkovitije liječi mirovanjem, boravkom u krevetu nekoliko dana, održavanjem dovoljne količine tekućine u tijelu (rehidracijom), lijekovima za suzbijanjem općih simptoma bolesti (sredstva za sniženje tj. temperatutre i lijekovima protiv bolova) i izbjegavanjem bilo kakvih napora.

InhaliranjeOd lijekova se najčešće uzimaju paracetamol, acetilsalicilna kiselina (aspirin), antireumatski lijekovi NSAR (ibuprofen, voltaren, ketonal itd.) Acetilsalicilna kiselina ne smije se davati djeci zbog mogućeg razvoja Reyevog sindroma (životno opasan poremećaj koji uzrokuje upalu mozga i naglo nakupljanje masti u jetri), stoga se djeci najčešće daje paracetamol. Također se mogu za ublažavanje simptoma bolesti koristiti sredstva za olakšanje disanja, kod začepljenosti nosa kapi za nos-nosni dekongestivi ili masti (smanjuju otok sluznice) i inhaliranje pare (inhalacija).

Postoje lijekovi koji mogu ublažiti tijek gripe, osobito težih oblika gripe koji su najčešće uzrokovani virusom grupe A . To su amantadin ili rimantadin. Ovi lijekovi mogu smanjiti trajanje i težinu vrućice i simptoma dišnih puteva kod oboljelih od gripe. Nijedan od navedenih lijekova ne smanjuje težinu virusne upale pluća, ali se i jedan i drugi mogu davati za brži oporavak.

Amantadin je djelotvoran samo kod infekcije gripe virusom grupe A.On smanjuje trajanje sistemnih i respiracijskih simptoma (simptoma dišnih puteva) za oko 50%, ukoliko se liječenje započne unutar 48 sati od početka simptoma bolesti. On može izazvati nuspojave od strane CNS-a (mozga). To su najčešće nemir, anksioznost, nesanica, smetnje koncentracije u 5-10 % liječenih. Rimantadin sličan je amantadinu ali uzrokuje manje nuspojave a djeluje jednako učinkovito.

LijekoviPostoje istraživanja o djelotvornosti ribavirina u obliku aerosola an virus influence A i B, međutim peroralna (per os) primjena je nedjelotvorna.

Ukoliko se razvije virusna ili sekundarna bakterijska upala pluća (pneumonija) tada se u liječenje uvode antibiotici koji su različiti ovisno o vrsti pneumonije.  Virusna upala pluća uz gripu je komplikacija osnovne bolesti, a bakterijska je posljedica „superinfekcije“  (dodatne infekcije) uz gripu koja se razvija najčešće kao posljedica pada imuniteta oboljelog. Osobe koje u tijelu imaju neku bakteriju (stafilokok, streptokok) ili se tijekom gripe reinficiraju (dodatno ponovno zaraze) bakterijom, mogu razviti teške oblike bakterijskih upala pluća.

Upravo zato je važno gripu odležati u krevetu.

Cijepljenje

CijepivoZaštita pučanstva od infekcije virusom gripe najefikasnije se postiže cijepljenjem koje se obavlja najčešće u jesen prije očekivane epidemije početkom zime. Potrebno je oko 2 tjedna kako bi organizam stvorio antitijela na sojeve umrtvljenih uzročnika gripe koji se nalaze u cjepivu. Cjepivo je sastavljeno od mrtvih uzročnika gripe   to jednovaljano kada se u cjepivu nalaze umrtvljeni tipovi jedne grupe virusa ili dvovaljano, odnosno viševaljano (najčešće tri soja) koje potiče organizam cijepljenoga na stvaranje anititijela na više tipova virusa gripe. Svake se godine uvodi različito cjepivo koje se priređuje na temelju predviđanja mogućih sojeva virusa gripe koji su koji su bili zastupljeni kod prethodne epidemije ili koji su već izolirani u drugim dijelovima svijeta u sadašnjoj predsezoni.

GripaZaštita populacije predlaže se kod:
1) starijih osoba oboljelih od kroničnih srčanih i plućnih bolesti
2) bolesnika s dijabetesom
3) imunosuprimiranih ( zato što je cjepivo gripe mrtva vakcina )
4) zdravstvenih radnika
5) oboljelih od kroničnih bubrežnih bolesti
6) oboljelih od nervnih bolesti
7) djece starije od 6 mjeseci

Međutim zbog težine simptoma gripe, mogućih komplikacija bolesti i epidemije koja zahvaća u 2 mjeseca epidemije veliki broj populacije, predlaže se cijepljenje svih radno aktivnih ljudi. Cijepljenje se smatra najboljom prevencijom bolesti.


Alergološko testiranje (određivanje specifičnih IgE antitijela) iz krvi

Alergološko testiranje (određivanje specifičnih IgE antitijela) iz krvi


U ordinaciji možete obaviti alergijsko testiranje  razIne IgE na specifične alergene.Za njihovo određivanje uzima se uzorak krvi, a zatim se iz seruma određuje razina antitijela, a time i određuje postoji li i u kojem intenzitetu alergijska reakcija na alergene koje udišete ili koje unosite hranom u tijelo.
Ovdje je prikazan nalaz  koji pacijent dobiva uz obrazloženje nalaza i propisivanje terapije po obavljenom testiranju.

Alergija je reakcija organizma na tvari (alergene) koje tijelo doživljava kao strane i štetne. Kada tijelo neku tvar (pelud, dlaku životinje, lijek  ili sastojak u hrani) detektira kao strano tijelo  pokreće u imunološkom sustavu čitav niz obrambenih reakcija koje zovemo alergijskom reakcijom. Ona se može pojaviti odmah ili nakon nekoliko sati nakon kontakta s alergenom.  Ponekad ta reakcija može biti tako burna  da tijelo razvije anafilaktičku reakciju koja može završiti smrću. Na sreću to se ipak rijetko događa, a takve reakcije najčešće su na neke lijekove, osobito u injekcijama ili na ubode insekata ili životinja koje ubodom izlučuju otrove.

Kada tijelo uoči neku tvar (alergen) kao stranu, aktivira antitijela IgE klase koji zatim uhvate alergen, vežu se za mastocite (stanice u krvi)  i na taj način počinje se pojačano lučiti histamin koji izaziva alergijsku reakciju. Mastociti su stanice koje se nalaze pod kožom, u sluznici nosa, u plućima i probavnom traktu.Nakon reakcije IgE antitijela s uzročnikom i aktivacije mastocita potiče se aktivacija medijatora (posrednika) upale u tijelu kao što je pojačano lučenje histamina, leukotrijena, prostaglandina u našem tijelu što izaziva simptome alergijske reakcije u našem tijelu.

Simptomi alergijske reakcije mogu biti blagi, srednje blagi, jako izraženi do anafilaktičkog šoka. Stanje alergijskog šoka tj. anafilaksija je opća alergijska reakcija, koja zahvaća dišne putove i/ili srčano-žilni sustav, kožu i/ili probavni trakt. Simptomi alergijske reakcije ovise o načinu ulaska alergena u tijelo, odnosno na koju vrstu alergena tijelo reagira stvaranjem IgE antitijela.  Alergene možemo podijeliti na inhalatorne (alergeni koje udišemo), zatim nutritivne (alergeni koji se unose u tijelo kao hrana ili pića) i lijekove koji se mogu primjenjivati kao kapi, kreme i sprejevi na kožu i sluznice, kapsule, tablete, sirupi, kapi, čepići, vaginalete  ili  se mogu primjenjivati  u formi injekcija i infuzija.

Alergijska reakcija može izazvati različite simptome:
Hunjavica (alergijski rinitis)

• Upala ždrijela (crvenilo, otekline)

• Pluća (alergijski kašalj, teško disanje, fijeuci i šumovi na plućima, bronhospazam)

• Probavne smetnje (bolovi i grčevi  u trbuhu, mučnina, povraćanje, proljevi, pečenje na anusu, česte upale hemeroida)
• Kožne tegobe (osipi, urtikarije, otekline)
• Urinarne tegobe (učestalo mokrenje i pečenje na spolovilu)
• Srčano-žilni sustav (glavobolje, malaksalost, umor, slabost, bljedilo, ubrzani puls, nesvjestica)

Najčešći alergeni nutritivni i inhalatorni koji u tijelu mogu izazvati alergijsku reakciju su:
• grinje
• pelud
• mačke i druge životinje, na primjer, psi, konji, zečevi i svinje
• hrana, kao što su kikiriki, jaja, soja, kravlje mlijeko, sir  i plodovi mora
• ubodi insekata
• lijekovi
• plijesan
• lateks
Alergeni, koji se prenose zrakom, su grinje, pelud, spore plijesni, dlake mačaka i psa. Udisanje ili dodir s takvim alergenom izazva osip, naticanje očiju, peludnu groznicu ili astmu..
Prehrambeni alergeni unose se sa hranom.  Bilo koja vrsta hrane može izazvati alergijsku reakciju. Najčešći prehrambeni alergeni su jaja, kravlje mlijeko,kazein-bjelačevina iz kravljeg miljeka i mliječnih proizvoda,  kikiriki, soja, pšenica, sjemenke, riba i školjke.

Istraživanja Britanskih znanstvenika pokazuju, da se u periodu od 1990 do 2001 godine, broj ljudi, koji pati od alergije, povećao za 7 puta. Prije 100 godina riječ "alergija" nije ni postojala. U 1950 godini, svaki sedmi Amerikanac imao je alergiju, u 1970 imao ju je svaki peti, a u 1985 - svaki treći.
Ukoliko osoba ima bilo kakve tegobe koje liječnik procijeni kako bi mogle biti povezane s alergijom potrebno je učiniti laboratorijaks tetsiranja. Danas se najčešće koriste testovi iz krvi kojim se određuje ukupna količina IgE antitijela RIST), ili razina specifičnih IgE antitijela na određene alergene (RAST).

1). Određivanje ukupnih IgE antitijela u krvi

Količina IgE antitijela u serumu zdravih osoba je promjenjiva tijekom života i može biti povećana kod alergijskih, parazitarnih i zloćudnih bolesti.

2). Određivanje specifičnih IgE antitijela u krvi

Iz krvi je moguće utvrditi  količinu specifičnih IgE antitijela koja se stvaraju u našem tijelu na pojedinačne  alergene (inhalatorne ili nutritivne),  izražene najčešće  u mjernim jedinicama IU/ml .

U slijedećoj tablici možete vidjeti  tumačenje  rezultata specifičnih IgE  od nemjerljive razine IgE do izrazito velike razine IgE u krvi osobe kod koje njihovu razinu određujemo.

Razred           Specifični IgE ( IU/ml)                           Tumačenje rezultata specifičnih IgE
o                       0,00 - 0,34                                                 Nije mjerljiva razina IgE

1                       0,35 - 0,69                                                  Najmanja količina IgE
2                       0,70 - 3,49                                                      Mala količina IgE
3                       3,50- 17,49                                                 Umjerena količina IgE
4                     17,90- 49,90                                                   Velika količina IgE
5                      50,00-100,0                                               Vrlo velika količina IgE
6                            >100                                                Iznimno velika količina IgE

 

                  

 


Najčešće dijagnostičke pretrage

U ordinaciji se od dijagnostičkih pretraga najčešće radi ultrazvučni pregled trbušne šupljine, dojki i štitnjače, kao i kolor dopler arterija i vena u trbušnoj šupljini, na vratu i ekstremitetima.

U svakodnevnoj praksi koristi se također i EKG za pregled srca i uz preglede za rano otkrivanje povišenog krvnog tlaka, angine pektoris, “oslabljenog srca” - kardiomiopatije zatim pregledi za otkrivanje i liječenje kroničnih plućnih bolesti koje ne zahtijevaju bolničko liječenje ili daljnju obradu, otkrivanje i liječenje šećerne bolesti i povišene masnoće i mokraćne kiseline u krvi, otkrivanje neuroloških bolesti (cerebrovaskularni inzult, tumori, Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest), otkrivanje reumatoloških bolesti: reumatoidni artritis, Bechterova bolest, bolesti kralježnice-lumbago, išijas i slično), zatim otkrivanje i liječenje psihičkih bolesti kao panični poremećaji, depresije i neuroze koje ne zahtijevaju bolničko liječenje i koje se mogu ambulatno liječiti kao i otkrivanje i liječenje osteoporoze.

U ordinaciju se javljaju pacijenti s različitim tegobama od glavobolje, omaglice, vrtoglavice, stezanja i gušenja u vratu, bolovima i „pritiskom“ u prsnom košu, kašljem, zatim s bolovima u trbušnoj šupljini: u “žličici”, pod desnim ili lijevim rebrenim lukom, bolovi u području bubrega, u donjem dijelu trbuha, poremećaji mokrenja: učestalo mokrenje, pečenje kod mokrenja, otežano mokrenje, poremećaji stolice; opstipacije (“zatvori stolice”), proljevi, krv u stolici, hemeroidi.

Javljaju se također zbog bolovima u dojkama, oteklinama ili čvorovima u dojci, bolovima u kralježnici, zglobovima, oteklinama zglobova, bolovima u šakama. U ordinaciju se često javljaju i osobe koje se loše osjećaju, imaju umor, malaksalost, gubitak apetita i tjelesne težine.

U ovoj ordinaciji se otkrivaju i liječe pacijenti s bolestima štitnjače (hipotireoza, hipertireoza, upalne bolesti štitnjače akutne i kronične koje ne zahtijevaju bolničko liječenje i obradu).

Naravno javljaju se i pacijenti s akutnim bolestima dišnog sustava (upale ždrijela, nosa, sinusa), alergijske bolesti. Pacijenti se također javljaju s različitim kožnim promjenama. Sve kožne bolesti kao dermatitisi, egzemi, psorijaza, svrab, ušljivost, alergijski osipi zbrinjavaju se u ordinaciji a svi “teži i kompliciraniji” dermatološki problemi bit će upućeni dermatologu. Ovdje valja napomenuti da je koža vrlo često odraz naše “unutrašnjosti”, stoga kožne manifestacije se prate i dijagnosticiraju ponovno u okviru mogućih drugih “sistemskih” bolesti ili tkz. unutarnjih internističkih bolesti koje se manifestiraju na koži. To su npr, bolesti žučnjaka, infekcija Helicobacter pylori, hepatitis B i C, zloćudne bolesti, zatim autoimune bolesti - Lupus erythematodes, Dermatomyositis, Beschetova bolest i slične, infekcije streptokokok ili stafilokokom, paraziti u crijevima i brojen druge.

Neke od pretraga krvi gotove su unutar jednog sata i pacijent ih dobiva po završetku pregleda u ordinaciji, a neki su nalazi gotovi za nekoliko sati, sutradan ili za nekoliko dana, što naravno ovisi o vrsti laboratorijske pretrage. Pacijenti se o naknadno prispjelim nalazima obavještavaju telefonom, e-mailom ili fax-om uz objašnjenje nalaza i propisivanje eventualne terapije.


Kontaktirajte nas

Popunite sva polja da biste poslali e-mail!

Možete nas kontaktirati zbog savjeta, informacija ili dogovora za preglede na telefonski broj ili e-mailom zbog pitanja na koje ćemo Vam što hitnije odgovoriti.

Putem e-maila nije moguće predbilježiti se na pregled jer tada može doći do zabune u terminima već molim predbilježbe za termine pregleda treba učiniti telefonom ili ukoliko želite osobno u ordinaciji.

Sat za zdravlje - Emisija o zdravlju na Z1 televiziji Dnevnik Nova TV - Novosti u liječenju štitnjače Dr. Tarle na popisu od 130 hrvatskih liječnika koje preporučuje SAD (State Department)

NOVOST SW ELASTOGRAFIJA DOJKE

Novost u ordinaciji je share wave elastography (SWE) dojke,kojom se razlučuju dobroćudne i zloćudne promjene

više...

APLIO 500 Platinum

NOVI UREĐAJ U ORDINACIJI,

nove mogućnosti ultrazvučne dijagnostike

APLIO 500-  Platinum-Canon Toshiba

više...

Poster i video prezentacija znanstvenog rada (Postercast)

Dr Nives Tarle Bajic explains the technique of using Transabdominal color doppler ultrasound (TCDU) for detection of colon cancer in patients with non specific abdominal symptoms. Recorded by the British Institute of Radiology www.bir.org.uk.

Naš znanstveni rad objavljen je među 5 najboljih poster prezentacija u Londonu, između 68 prihvaćenih znanstvenih radova na godišnjem kongresu Britanskog instituta za radiologiju. Ovdje možete vidjeti poster i audio prezentaciju rada. Ovu posterpostcast prezentaciju snimio je Britanski institut za radiologiju u Londonu i objavljen je na stranicama Britanskog instituta za radiologiju.

više...

POSTER PREZENTACIJA ZNANSTVENOG RADA U LONDONU (22-23.10.2014.)

U Londonu na godišnjem kongresu Britanskog instituta za radiologiju održala sam prezentaciju našeg znanstvenog rada  o primjeni kolor dopler ultrazvuka u dijagnostici raka debelog crijeva u bolesnika s nespecifičnim tegobama:naša iskustva i metanaliza našeg rada i radova iz literature. Autori ovoga rada su  Iva Bajić, dr.med i ja kao prezenter ovoga rada.

više...

Alergijsko testiranje (određivanje specifičnih IgE iz krvi)

U ordinaciji možete obaviti alergijsko testiranje  razIne IgE na specifične alergene.Za njihovo određivanje uzima se uzorak krvi, a zatim se iz seruma određuje razina antitijela Tako se može utvrditi postoji li i u kojem intenzitetu alergijska reakcija na alergene koje udišete ili koje unosite hranom u tijelo.Ovdje možete pročitati o alergijama, što su to IgE antitijela, kako dolazi do alergijskih reakcija u tijelu i koje simptome alergija najčešće izaziva.

više...

Aktualne teme