Početna stranicaPretraga za: ateroskleroza

Povišeni krvni tlak (hipertenzija)

Povišeni krvni tlak (hipertenzija) Povišeni krvni tlak je tlak u arterijama veći od normale, najčešće bez simptoma koji povećava rizik nastanka zatajenja srca, srčanog udara (infarkta srca), moždanog udara, aneurizmi (patološkog proširenja arterija), oštećenja bubrega i oštećenja očne pozadine (krvnih žila mrežnice oka). Hipertenzija znači povišenje krvnog tlaka bez obzira na uzrok, a dijeli se na primarnu (esencijalnu) i sekundarnu hipertenziju. Visoki tlak se naziva i „tihi ubojica“ jer najčešće godinama ne uzrokuje nikakve tegobe, a oštećuje vitalne organe i njihovu funkciju (mozak, srce, bubrege). Krvni tlak prirodno se mijenja u raznim razdobljima života jedne osobe i tijekom dana. Djeca i adolescenti imaju znatno niži tlak od odraslih osoba. Vrijednosti krvnog tlaka variraju i tijekom dana fiziološki. Tlak je najviši ujutro, a najniži noću za vrijeme spavanja.

Možete pogledati emisiju o povišenom krvnom tlaku koju sam uredila i vodila  s prof.dr.sc Milicom Katić, specijalisticom obiteljske medicine i doc.dr.sc.Ivom Bogdnaom , kardiologom. Saznat ćete u emisiji mnoge dileme koje Vas muče o povišenom krvnom tlaku.

 

Mjerenje tlakaZašto dolazi do povišenog krvnog tlaka

Najčešće (95 %) je uzrok nepoznat i tada govorimo o primarnoj ili esencijalnoj hipertenziji. U preostalih 5% uzroka je sekundarna hipertenzija tj. povišeni tlak je posljedica nekih drugih bolesti ili poremećaja u tijelu kao (feokromocitom – tumor nadbubrežne žlijezde), zatim bolesti bubrega, uzimanje nekih lijekova itd. (o uzrocima će biti govora kasnije).

Tlak se u arterijama može povisiti zbog:

1) Velike arterije mogu tijekom života izgubiti svoju prirodnu elastičnost i time postati krute. Zbog toga se ne mogu širiti kada srce kroz njih protiskuje krv i to dovodi do povećanje krvnog tlaka. Pri svakoj srčanoj kontrakciji (stiskanja srca) krv se pri svakom srčanom otkucaju probija većom snagom, kroz manje (sužene) prostore i tako krvni tlak raste. Ovaj uzrok povišenog tlaka najčešće je prisutan kod starijih osoba koje imaju ukrućene i aterosklerotski promijenjene krvne žile , čija je unutrašnjost (lumen) sužena. Dakle krv se protiskuje kroz suženi prostor i tako krvni tlak raste.

2) Krvni se tlak slično povisuje i kod vazokonstrikcije (stiskanja arterija) koje je najčešće hormonalnog ili stresnog porijekla.Tada se male arterije (arteriole) privremeno stisnu uslijed nervne napetosti koja potiče lučenje nekih hormona koji dovode do stiskanja, a time i suženja malih arterija pa krvni tlak raste.

3) Povećanje ukupnog volumena krvi u cirkulaciji povisuje krvni tlak. To se događa kod nekih oboljenja bubrega, kada oni nisu sposobni izlučiti dovoljnu količinu tekućine iz tijela i tada postoji „višak“ tekućine u cirkulaciji koja je svojim volumenom preobilna i tako volumno pritišće na stjenke urednih krvnih žila povečavajući krvni tlak. Ovaj poremećaj događa se kod nekih oboljenja bubrega, koji nisu sposobni izlučiti dovoljnu količinu tekućine i soli iz tijela.Srce


Uzroci:

U najmanje 90 % ljudi koji imaju povišeni krvni tlak (hipertenziju) uzrok je nepoznat. Takvo se stanje naziva esencijalna hipertenzija. Esencijalna hipertenzija vjerojatno ima više mogućih uzroka.Mnoge promjene na srcu i krvnim žilama utječu na pojavu hipertenzije.

Ukoliko je uzrok poznat tada govorimo o sekundarnoj (posljedičnoj) hipertenziji koja je nastala nakon nekog drugog poremećaja. Ovu vrstu hipertenzije ima 5-10 % hipertoničara (osoba s povišenim tlakom).

U 5-10 % oboljelih s povišenim krvnim tlakom uzrok su bubrežne bolesti. Hormonski poremećaji ili uzimanje određenih lijekova (oralna kontracepcija protiv začeća) uzrok su povišenog tlaka u 1-2 % hipertoničara . Vrlo rijedak uzrok povišenog krvnog tlaka je feokromocitom, tumor nadbubrežne žlijezde koji luči adrenalin i noradrenalin.

Gojaznost (debljina), zatim sjedilački način života, stres, prekomjerno uživanje alkohola ili prekomjerno konzumiranje slane i masne hrane, mogu imati značajnu ulogu u nastanku hipertenzije. Ove uzroke možemo nazvati i promjenljivim uzrocima nastanka hipertenzije, jer na njih svaki čovjek može imati utjecaja u njihovu nastanku. Promjenom bilo kojeg od navedenih uzroka može se izbjeći hipertenzija ukoliko ne postoji i nasljedni, nepromjenjivi uzrok.

Postoje istraživanja koja pokazuju kako stres može dovesti, ukoliko je jedini mogući uzrok, do povremenog povišenja krvnog tlaka. Naime kod stresa aktiviraju se u tijelu biokemijski procesi koji dovode do stiskanja (vazokonstrikcije) krvnih žila, zbog lučenja određenih hormona i na taj način se jednim dijelom može objasniti mehanizam nastanka hipertenzije.

Najčešći uzroci sekundarne hipertenzije; Krvni tlak

1) BOLESTI BUBREGA

a)  stenoza bubrežne arterije (suženje bubrežne arterije)
b)  pijelonefritis (upala bubrežnog tkiva)
c)  glomerulonefritis (upala bubrežnih kanalića)
d)  tumori bubrega
e)  policistična bolest bubrega (nasljedna bolest postojanja brojnih cista u bubrezima)
f)  terapija zračenjem koja je oštetila bubrege
g) dijabetes koji je uzrokovao dijabetičku nefropatiju (oštećenje bubrega kao posljedica šećerne bolesti)
Bubreg


2) HORMONSKI POREMEĆAJI

a) hiperaldosteronizam
b) Cushingov sindrom (bolest prekomjernog lučenja kortizola)
c) feokromocitom (tumor nadbubrežne žlijezde)
Tumor


3) LIJEKOVI  a) oralna kontracepcija
b) kortkosteroidi
c) ciklosporin (imunosupresiv, lijekovi za smanjenje imunološkog odgovora koji se daje kod autimunih bolesti)
d) eritropoetin (lijek koji stimulira stvaranje crvenih zrnaca, fiziološki u normalnim uvjetima ga luči bubreg)
e) antidepresivi (lijekovi za liječenje depresije, potištenosti)
f) dekongestivi
g) kokain
h) zloporaba alkohola

4) DRUGI UZROCIKrvne žile

a) koarktacija (urođeno ili nasljedno suženje početnog dijela aorte)
b) preeklampsija (komplikacije u trudnoći)
c) akutna intermitentna porfirija (akutno povremeno povišenje porfirijskih spojeva u krvi)
d) akutno otrovanje olovom


Mehanizam regulacije krvnog tlaka

Krvni tlak je reguliran mehanizmom renin-angiotenzin aldosteronskim mehanizmom. Pad krvnog tlaka izaziva lučenje renina bubrežnog enzima. Renin zatim aktivira angiotenzin (hormon) koji dovodi do suženja (vazokonstrikcije) mišićnog sloja malih krvnih žilica arteriola (najmanjih ogranaka arterija) na periferiji, povećavajući tako krvni tlak. Renin zadržava vodu u tijelu, time se volumen krvi u žilama povećava i tako se povisuje krvni tlak.

Bubrezi na nekoliko načina mogu regulirati krvni tlak. Ukoliko se vrijednost krvnog tlaka povisi, bubrezi počinju izlučivati veću količinu soli i vode. Time se volumen krvi smanjuje i tako se snižava krvni tlak.  Obratno ukoliko se krvni tlak snizi bubrezi smanjuju lučenje vode (urinom) iz tijela i tako se zadržavanjem tekućine u krvnom optoku povisuje krvni tlak.HipertenzijaTemeljem svega navedenog jasno je kako bubrezi imaju vrlo važnu ulogu u regulaciji krvnog tlaka i kako bilo koja bolest bubrega može privremeno ili trajno dovesti do hipertenzije. U praksi susrećemo kod akutnih bubrežnih bolesti (pijelonefritisa-upala tkiva bubrega) ili bubrežnog napadaja zbog kamenca u bubregu najčešće privremeno povišenje krvnog tlaka. Kad se otkloni uzrok (upala, bubrežni kamenac),  tlak se snizi na normalne vrijednosti, ukoliko nema drugih mogućih uzroka koji podržavaju hipertenziju.
Također i druge bubrežne bolesti kao suženje (stenoza)  bubrežne arterije (renalne arterije), koja opskrbljuje bubrege i nadbubrežnu žlijezdu, dovode do hipertenzije.

Simpatički živčani sustav , koji je dio autonomnog živčanog sustava , koji funkcionira u našem tijelu bez naše volje, privremeno može povisiti krvni tlak ukoliko se organizam nalazi u nekoj opasnosti. To je obrambena, tj. kompenzacijska reakcija tijela. Simpatički živčani sustav tako povećava snagu i brzinu srčanih otkucaja.Također ovim mehanizmom sužava se najveći broj arteriola, a proširuje se broj arteriola u skeletnim mišićima , gdje je potrebna veća prokrvljenost.Osim toga simpatički živčani sustav, smanjuje izlučivanje soli i vode putem bubrega i tako povećava tjelesni volumen krvi. Simpatički živčani sustav također otpušta hormone adrenalin i noradrenalin koji potiču tj. stimuliraju srce i krvne žile.

Kod pojačanog mišićnog ili fizičkog rada uključuju se kompenzacijski mehanizmi koji održavaju krvni tlak unutar normalnih granica. Kod pojačanog mišićnog ili fizičkog rada srce izbacuje veći volumen krvi, povisuje se tako krvni tlak što ima za posljedicu širenje
(dilataciju) krvnih žila zbog čega bubrezi počinju izlučivati veću količinu vode i soli, zbog čega se krvni tlak smanjuje. Međutim kod pojedinih ljudi, osobito kod starijih osoba koje imaju arteriosklerotski promijenjene (neelastične arterije)  nema kompenzacijskog širenja krvnih žila u naporu, pojačanom mišićnom naporu i krv se ne vraća kompenzacijskim mehanizmom na normalu. Arteriosklerotske promjene na krvnim kapilarama bubrega također će ometati sposobnost bubrega da izlučuje sol i vodu, što u konačnici ima za posljedicu hipertenziju.

SimptomiSimptomi

Posljedice povišenog krvnog tlaka su pogubne za čitav niz organa i organskih sustava. Stoga je od iznimne važnosti pravodobno otkrivanje povišenog tlaka dok još nije uzrokovao oštećenja.

Vrlo često u početku nastanka hipertenzije karakterističan je izostanak simptoma povišenog krvnog tlaka. On se najčešće otkriva kada su izraženi simptomi koji upućuju na vrlo visoki skok tlaka, promjene i oscilacije krvnog tlaka ili posljedice koje povišeni krvni tlak uzrokuje na drugim organima (očima, bubrezima, krvnim žilama, srcu i mozgu).  Osim navedenih posljedica krvnog tlaka on se otkriva i sistematskim pregledima ili slučajnim rutinskim mjerenjima u ordinaciji liječnika obiteljske medicine.

Osobe koje imaju povišeni krvni tlak najčešće se jave liječniku kada osjete zatiljnu glavobolju, omaglice, vrtoglavice, umor, pospanost, osjećaj da im je glava “napuhnuta kao balon”, zujanje ili šum odnosno pucketanje u ušima, nestabilnost pri hodu. Neki od oboljelih navode zamućenje ili poremećaje vida. Pojedini imaju bolove u prsnom košu, bolove u lijevoj strani vrata ili lijevoj ruci, pojedini neki navode palpitacije („lupanje srca“).

Klasifikacija krvnog tlaka u odraslih

Srce tlakPovišeni krvni tlak otkriva se slučajno, sistematskom kontrolom krvnog tlaka u ordinaciji ili zbog pojave simptoma povišenog krvnog tlaka koji je visok, koji se mijenja, varira (oscilira) ili ukoliko postoje oštećenja pojedinih organa ili organskih sustava (oči, bubrezi, simptomi predinfarktnog stanja, moždanog udara). Mnogi naši pacijenti sami sebi mjere krvni tlak različitim, ponekad vrlo netočnim mjeračima krvnog tlaka i tada dobivaju obično niže ili čudne vrijednosti tlaka.

Krvni tlak može biti pogrešno izmjeren kućnim mjeračima tlaka ukoliko ljudi imaju slabije punjen puls ili aritmiju jer takvi mjerači ne mogu točno izmjeriti prvi i zadnji srčani ton kod mjerenja krvnog tlaka, stoga su vrijednosti krvnog tlaka netočne. Postoji „sindrom bijele kute„ što se objašnjava činjenicom kako pacijenti imaju obično visok ili nešto viši tlak u ordinaciji u odnosu na onaj mjeren u kućnim uvjetima. Studije su pokazale kako je preživljavanje takvih pacijenata značajno veće ukoliko uzmemo u obzir vrijednosti izmjerene u ordinaciji nego u kućnim uvjetima. Osim toga iskusan liječnik mjerit će tlak svom pacijentu nakon opuštajućeg razgovora s pacijentom, osobito kad uoči kako se pacijent priviknuo na novu atmosferu i nakon pregleda odnosno na kraju posjete pacijenta liječniku. Ovakav pristup nužan je kako bi se pacijent opustio, priviknuo na atmosferu u ordinaciji, osobito ukoliko ne posjećuje često liječnika i ukoliko je to njegov prvi susret s novim liječnikom.  Na naše pacijente značajno utječe atmosfera i pristup liječnika njemu kao pacijentu. Najčešće je povišen krvni tlak u ordinaciji koji je povezan s napetošću onaj kojem je povišen sistolički ( „gornji“ ) krvni tlak a uredna je vrijednost dijastoličkog („donjeg „) krvnog tlaka (npr. 150,160 / 80).

Pacijenti me često pitaju koji je optimalni krvni tlak . Smatra se tlak 120/80 ili nešto niži optimalnim bez obzira na dob, jer su znanstvene studije pokazale kako navedeni krvni tlak najmanje opterećuje i potencijalno oštećuje arterijski krvožilni sustav, srce i druge organe .       

Kategorija     Sistolički krvni tlak     Dijastolički krvni tlak

Normalan (optimalan) krvni tlak             ispod 130 mm Hg / ispod 85 mm Hg
Visoki normalni krvni tlak                 130-139 / 85-89
Stupanj 1 (blaga) hipertenzija                 140-159 / 90-99
Stupanj 2 (umjerena) hipertenzija                 160-179 /100-109
Stupanj 3 (teška) hipertenzija                 180-209 /110-119
Stupanj 4 (vrlo teška) hipertenzija             210 ili viši /120 ili više

Dijagnoza

Tlak u žilamaKrvni tlak se obično mjeri nakon što je osoba sjedila ili ležala barem 5 minuta. Smatra se kako su vrijednosti krvnog tlaka iznad 140/90 povišene , ali dijagnoza se ne postavlja temeljem jednog mjerenja. Potrebno je učiniti barem tri neovisna mjerenja u različitom dobu dana ili u tri različite posjete liječniku. Potrebno je prema vrijednostima krvnog tlaka odrediti stupanj hipertenzije (prema vrijednostima krvnog tlaka). Nakon što liječnik utvrdi povišeni krvni tlak, potrebno je učiniti dodatnu dijagnostiku, naime potrebno je utvrditi postoji li primarna ili sekundarna hipertenzija (posljedica nekih drugih bolesti)-vidjeti pod „uzroci„. Osim toga potrebno je utvrditi postoje li neki drugi poremećaji, navike (pušenje, droge, alkohol) ili lijekovi (kortikosteroidi, oralni kontraceptivi i sl.) koje su dovele ili podržavaju povišeni krvni tlak. Posebno je potrebno utvrditi postoji li posljedično djelovanje povišenog krvnog tlaka na krvne žile, srce, mozak i bubrege.


Potrebno je učiniti određene pretrage krvi
1) Krvnu sliku, osobito broj eritrocita, jer krvni tlak može biti povišen kod povećanog broja crvenih krvnih stanica (eritrocita) kod bolesti koja se zove policitemija. Ona može biti primarna ili sekundarna (posljedica kompenzacije kroničnih plućnih bolesti)
2) Određivanjem GUK-a (šećera u krvi natašte)
3) Određivanjem masnoća u krvi lipidogram - razina kolesterola, LDL, HDL, VRDL, triglicerida)
4) Određivanje kreatinina u krvi
5) Određivanjem serumskih elektrolita u krvi (kalij, natrij)
6) Urin - kontrola mokraće, određivanje postoje li bjelančevine u urinu - znak oštećenja bubrega

Osim navedenih pretraga krvi potrebno je utvrditi postoje li promjene na određenim organima:

1) SRCE. Potrebno je učiniti Rtg srca i pluća i EKG srca kako bi se utvrdilo postoje li znakovi oštećenja odnosno proširenja srca, kao posljedica povišenog krvnog tlaka. Stetoskopom auskultacijom (slušanjem srca slušalicama) iskusan liječnik može čuti tkz. četvrti srčani ton kao jednu od najranijih promjena izazvanih visokim krvnim tlakom.EKG

2) BUBREZI : Potrebno je anamnestičkim podacima koje liječnik dobiva od pacijenta saznati o eventualnim ranijim bubrežnim bolestima, zatim potrebno je učiniti kolor dopler ultrazvuk bubrega. Ovim pregledom liječnik će utvrditi postoje li bilo kakve promjene na bubrezima (tumori, proširenja bubrežnih kanalića u bubrežnim čašicama, kamenci ili pijesak u bubrezima, ciste bubrega ili neke druge bolesti i anomalije). Danas je moguće kolor dopler ultrazvukom ima izmjeriti protok odnosno RI (rezistentni indeks) indeks otpora u ograncima bubrežne arterije i tako se može zaključiti postoji li oštećenje bubrega. Također se postojanje oštećenja bubrega kako je prethodno napisano provjeriti pregledom urina sa sedimentom iz kojeg se može utvrditi postoje li bjelančevine u urinu, zatim koje stanice su prisutne u sedimentu (eritrocitni ili leukocitni cilindri), kristali fosfata, karbonata, oksalata ili neke druge patološke stanice.Ukoliko se sumnja na feokromocitom (izrazita glavobolja, napadaji brzog i nepravilnog rada srca, pretjerano znojenje, drhtanje i bljedilo. Feokromocitom se otkriva određivanjem raspadnih produkata noradrenalina i adrenalina u urinu. Ova pretraga ne radi se rutinski, jer je vrlo rijetko feokromocitom uzrok povišenog krvnog tlaka, ali na njega svaki liječnik mora misliti kao mogućim uzrokom izrazite ili maligne hipertenzije (visokih vrijednosti) krvnog tlaka.Kolor dopler bubrega

3) OČI :  Potrebno je utvrditi postoje li oštećenja očne pozadine (fundusa) oka osobito mrežnice oka. Na mrežnici oka liječnik može nakon proširenja zjenica kapima, pogledati oftalmoskopom očnu pozadinu odnosno krvne žile mrežnice. Na taj način moguće je utvrditi postoje li promjene na očnoj pozadini od početnih suženja arterija i fenomena križanja krvih žila do edema papile (nateknuće izlaska očnog živca).

Komplikacije krvnog tlakaSvakako liječnik treba nakon utvrđivanja povišenog krvnog tlaka, osobito kod mladih ljudi tragati za mogućim uzrokom, iako je uzrok nepoznat u 95 % oboljelih. Također treba tragati za endokrinološkim bolestima, aldosteronizmom, kod kojeg dolazi do pojačanog lučenja hormona aldosterona kojeg luči nadbubrežna žlijezda. Određivanje kalija u serumu može pomoći u otkrivanju ove bolesti. Također mjerenjem krvnog tlaka na obje ruke može se otkriti ili se postaviti sumnja za stečenu koarktaciju aorte. Urođene koarktacije (suženja početnog dijela aorte) otkrivaju se u ranom djetinjstvu jer postoje značajne razlike u pulsu na nogama (slabiji puls) u odnosu na pojačan puls (intenzitet punjenja arterija) koje opskrbljuju gornje dijelove tijela ( glavu, vrat i ruke).

Prognoza povišenog krvnog tlaka ( hipertenzije )

Neliječeni visoki krvni tlak povećava rizik nastanka koronarne srčane bolesti koja može dovesti do infarkta srca, zatim srčanog zatajenja (smanjenja funkcije srčanog mišića) i moždanog udara čak i u mlađoj životnoj dobi.

Visoki osobito neliječeni krvni tlak danas se smatra glavnim čimbenikom za nastanak moždanog udara.  On je također jedan od tri najvažnija uzroka nastanka infarkta miokarda na koji se može povoljno utjecati.

Preostala druga dva čimbenika su pušenje i povišene masnoće u krvi
(hiperlipidemija).

Srce tlakKod dugogodišnjeg neliječenog ili neadekvatno liječenog povišenog krvnog tlaka u srcu dolazi do zadebljanja ( hipertrofije ) srčanog mišića. Krvne žile koje opskrbljuju srčani mišić kisikom i hranjivim tvarima ( koronarne arterije) nalaze se na vanjskoj strani srčanog mišića i opskrbljuju svojim najtanjim ograncima debljiinu srčanog mišića od oko 1 cm. Koronarne srčane žileKada zbog povišenog krvnog tlaka dođe do zadebljanja srčanog mišića više od 1 cm u presjeku mišića, srčane (koronarne) krvne žile ne mogu opskrbiti dovoljnom količinom krvi najdublje dijelove srčanog mišića (endokarda)  koji je odebljao i tada može nastupiti srčani udar (infarkt srca) i bez aterosklerotskih promjena tj. i bez (stvaranja naslaga u koronarnim srčanim krvnim žilama) koje opskrbulju srčani mišić. Ukoliko uz zadebljanje srčanog mišića osoba puši, ima povišene masnoće ili šećer u krvi tada dolazi i do aterosklerotskih promjena u srčanim (koronarnim) krvnim žilama i mogućnost nastanka srčanog infarkta se višestruko povećava .
Zadebljanje srčane stjenke   Dakle u početnoj fazi oštećenja srčanog mišića dolazi do zadebljanja srčanog mišića uslijed povišenog krvnog tlaka koji nije ili je neadekvatno liječen. Kasnije dolazi do proširenja srčanih klijetki. Najprije dolazi do zadebljanja (hipertrofije a zatim proširenja (dilatacije) lijeve klijetke. Uslijed proširenja lijeve klijetke dolazi do volumnog opterećenja srčanog zaliska koji dijeli lijevu pretklijetku i klijetku (mitralni zalisak) koji vremenom popušta i dovodi do prelijevanja (vraćanja)  krvi iz proširene lijeve klijetke u lijevu pretklijetku a zatim u pluća. Na taj način razvija se plućni edem (“voda u plućima”) koja može ukoliko se ne intervenira medikamentoznom terapijom (lijekovima)  dovesti do smrti. Takvi bolesnici javljaju se jer imaju nedostatka zraka, ne mogu noću spavati, tipično je da spavaju na 2-3 jastuka, polusjedeći) često uz otvoreni prozor jer nemaju dovoljno zraka. Uglavnom imaju i otok (edeme) potkoljenica, osjećaju se malaksalo, slabo, nemaju snage i osjećaju zaduhu.
Liječenje povišenog krvnog tlaka

LijekoviPrimarna (esencijalna) hipertenzija ne može se izliječiti, za razliku od sekundarne koja se može izliječiti odstranjenjem uzroka koji je doveo do hipertenzije (npr. tumor nadbubrežne žlijezde- feokromocitom).

Svi koji imaju dijagnosticiranu primarnu hipertenziju (nepoznat uzrok povišenog krvnog tlaka) moraju znati kako izliječenja nema, kako će liječenje biti DUGOTRAJNO I DOŽIVOTNO.

U praksi se često susrećem kako pojedni bolesnici zanemaruju ili uzimaju neredovito terapiju za krvni tlak što je pogubno za njihov srčano krvožilni sustav.

Mnogi naši pacijenti uzimaju terapiju za sniženje krvnog tlaka samo onda “kad osjete” kako imaju povišeni krvni tlak. To je potpuno pogrešan način uzimanja terapije koja može potencirati nagle promjene i skokove krvnog tlak i ubrzati nastanak komplikacija

Terapija koja se propisuje za sniženje krvnog tlaka treba se uzimati redovito, po mogućnosti u isto doba dana i potrebno je nekoliko puta tjedno, ponekad ujutro, ponekad navečer izmjeriti i bilježiti vrijednosti krvnog tlaka, nakon odmora od 10- etak minuta. Svaki bolesnik kojem je prvi put dijagnosticiran povišeni krvni tlak i prvi put prepisana terapija, trebaju u dogovoru s liječnikom dolaziti u slijedeća tri mjeseca kontrolirati krvni tlak u ordinaciju. Mjerenje tlaka 2Također treba bolesnika uputiti koji tlakomjer za kućnu upotrebu treba kupiti i pokazati mu kako i kada će sam kontrolirati i bilježiti vrijednosti krvnog tlaka.Potrebno je usporediti u ordinaciji izmjerene vrijednosti krvnog tlaka na bolesnikovom i liječničkom tlakomjeru u ordinaciji kako bi se vidjelo jesu li izmjerene vrijednosti na kućnom tlakomjeru točne. Zatim je nužno napraviti plan i dogovor između liječnika i bolesnika,  kada će se bolesnik javljati svom liječniku s mjerenim vrijednostima krvnog tlaka, jer to jedino jamči sigurnost kako će bolesnik pavovaljano uzimati propisanu terapiju.

Kod starijih bolesnika liječnik treba upozoriti bolesnike kako na propisanu terapiju može doći do naglog pada krvnog tlaka i kako bi bilo dobro mjeriti krvni tlak u sjedećem i stojećem stavu kako bi se izbjegle omaglice, nesigurnost pri hodu i posljedice preniskog tlaka za starije osobe. Kod dakle propisivanja terapije liječnik bi trebao u prva tri mjeseca nakon propisivanja terapije kontrolirati i istitrirati ( vidjeti koja vrsta, doza ) lijekova za sniženje krvnog tlaka je najoptimalnija za njegovog pacijenta.

Kada se jedanput odredi vrsta lijeka / lijekova za sniženje krvnog tlaka i kada se uvidi da su efikasni, tada se bolesnik treba toga pridržavati. To znači da kada bolesnik ujutro izmjeri tlak 120/80 neće preastati uzimati terapiju ili izostaviti lijek koji mu je preporučen, već će ga popiti. Vrijednosti tlaka neće padati ispod normale ili tek neznatno ukoliko je terapija pravilno, optimalno određena. Ukoliko se kod tako izmjerenog tlaka ne popije jutarnja doza lijeka tada je za očekivati da će u slijedeća 24 ili 48 sati doći do naglog i velikog porasta tlaka, zbog kojeg mnogi bolesnici završavaju u Hitnoj službi. Tlak i srce

Tlak tijekom dana normalno i kada nemate povišeni krvni tlak ili kada niste pod terapijom za sniženje krvnog tlaka varira, ali te varijacije su fiziološke.Tako i bolesnici koji su pod terapijom imaju varijacije od 5-10 % u vrijednostima tlaka koje su tolerirajuće.

Međutim najopasnije je izostavljati terapiju, ne uzimati propisanu terapiju i na taj način ugrožavati vlastito zdravlje.

Terapija koja se propisuje kod bolesnika s povišenim krvnim tlakom određuje se nakon prethodno učinjenih dijagnostičkih pretraga. Zatim se terapija određuje u skladu s dobi bolesnika, spolom, pridruženim drugim bolestima, prema već propisanoj terapiji za druge bolesti i naravno prema vrijednostima krvnog tlaka.  Svi navedeni parametri uzimaju se u obzir i tada se propisana terapija treba redovito uzimati.

Liječniku je također važno pri odluci o terapiji znati obiteljsku anamnezu, navike (pušenje, droge, alkohol), postoji li kontraindikacija za primjenu nekih lijekova za sniženje krvnog tlaka (npr. ne smiju se propisivati beta blokatori kod asmatičara) također je liječniku od iznimne važnosti postoje li već promjene na ciljnim tj. vitalnim organima i kojeg su intenziteta (srce, mozak, bubrezi).Uz propisanu terapiju bolesnicima koji boluju od povišenog krvnog tlaka liječnik treba u razgovoru sa svojim pacijentom pokušati postići da on sam uvidi koje greške u svakodnevnom životu čini i što valja promijeniti u cilju što uspješnijeg liječenja.

Evo nekih smjernica:Dijeta

1) Potrebno je promijeniti životne navike u prehrani, pokušati reducirati tjelesnu težinu
2) Smanjiti unos soli
3) Smanjiti udio masti, osobito zasićenih masnih kiselina
4) Smanjiti konzumaciju alkohola
5) Prekinuti pušenje
6) Povećati fizičku aktivnost (hodanje dnevno barem ½ sata ili vježbanje 15-estak minuta / dan)
Vino i tlak

 

 

NAJVEĆA JE GREŠKA PREKINUTI TERAPIJU KADA SE KRVNI TLAK NORMALIZIRA.

 


Osnovne preporuke koga i kada treba liječiti povišeni tlak lijekovima:Snimanje EKG-a
1) Osobe s trajno povišenim krvnim tlakom, iznad 180/110 mm Hg
2) Osobe s tlakom 140/90 odluku treba donijeti prema riziku za nastanak kardiovaskularnih bolesti, postojanje šećerne bolesti, povišena masnoća u krvi ili oštećenje vitalnih organa
3) Treba liječiti i bolesnike sa izoliranom sistoličkom hipertenzijom (samo povišenje sistoličkog “gornjeg” krvnog tlaka. Takav povišeni tlak imaju obično stariji bolesnici. Danas temeljem statističkog praćenja oboljelih s izolirano povišenim sistoličkim tlakom vidimo, osobito u starijih od 60 godina kako je i samo taj povišeni tlak uzrok opasnosti od nastanka koronarne bolesti, moždanog udara i aneurizmi krvnih žila (patolškog proširenja) arterija koje pod povišenim arterijskim, sistoličkim tlakom, mogu prsnuti.
4) Terapija se primjenjuje kod malignih hipertenzija. Vrijednosti krvnog tlaka iznad 220/120 mmHg


Koje lijekove ćete uzimati, jedan ili više njih i koje kombinacije odredit će Vaš obiteljski liječnik ili kardiolog. Danas je na raspolaganju liječnicima veliki izbor različitih vrsta lijekova za sniženje krvnog tlaka. Kod propisivanja terapije liječnici se oslanjaju na primjenu terapije prema primjeni onog lijeka ili kombinacije koja će uz najmanju dozu imati NAJPOVOLJNIJI UČINAK NA SNIŽENJE KRVNOG TLAKA UZ NAJMANJE NUSPOJAVA LIJEKA.

Najčešća pitanja pacijenata koji uzimaju terapiju za sniženje krvnog tlakaSrce 3

1) Koliko dugo moram uzimati terapiju zs sniženje krvnog tlaka?

U najvećeg broja bolesnika hipertenzija je primarna (esencijalna), nepoznatog uzroka i terapija se uzima kontinuirano i doživotno uz samokontrolu tlaka samog bolesnika i povremene kontrole liječnika,
Kontrole krvnog tlaka nužne su kako bi se utvrdilo je li prepisana terapija dovoljno i dalje učinkovita i treba li se u terapiji nešto mijenjati.

2) Ukoliko pijem terapiju za tlak i tlak mi bude 120/ 80 trebam li i dalje uzimati terapiju ili mogu prestati?

Terapiju ne smijete prestati, a tlak se neće spustiti tako da bude prenizak ukoliko je terapija optimalno određena. Osobito nemojte sami prekidati ili smanjivati terapiju bez konzultacije s liječnikom. Ukoliko mjerenjem imate nekoliko dana tlak koji je tijekom cijelog dana snižen, dakle ispod 120/80 tada trebate posjetiti svog liječnika koji će utvrditi kako i koliko terapiju treba korigirati.

3) Osjetio sam od kada uzimam terapiju za sniženje krvnog tlaka smanjenje libida, može li to biti od prepisane terapije?Lijekovi

Postoje određeni lijekovi koji urječu na smanjenje libida. Jedna grupa takvih lijekova su beta blokatori. U konzultaciji s Vašim liječnikom utvrdit će se može li se propisana terapija zamijeniti nekom drugom vrstom lijekova ili ne. Nemojte sami ništa mijenjati bez konzultacije s liječnikom.

4) Mogu li uz lijekove za sniženje krvnog tlaka uzimati Viagru i slične lijekove?

Lijekovi kao što je Viagra i slični ( lijkekovi za stimulaciju potencije i erekcije)  ne bi se smjeli uzimati s lijekovima za sniženje krvnog tlaka. Najčešće osobe koje imaju povišeni krvni tlak imaju i neke već prisutne promjene na srcu i krvnim žilama i u takvim situacijama je kontraindicirano prepisivati Viagru.

Viagru i slične lijekove trebaju propisivati liječnici nakon pregleda pacijenta, osobito pregleda srca, krvnih žila i krvnog tlaka kao i nekih laboratorijskih pretraga. Danas se Viagri slični lijekovi nabavljaju na razne načine, pa i preko interneta, bez liječničkog nadzora, stoga je često i nadzor nad njihovom primjenom bez kontrole, a na štetu i volju samih pacijenata.

Za sve dodatne upite i informacije, izvolite nazvati na tel. 01 48 40 813 (8-19 h), subotom (8-12 h) ili izvolite poslati upit  klikom na e-mail; ultrazvuk.tarle@gmail.com


Zdrava i uravnotežena prehrana

Dush dijetaSve što putem hrane unosimo u organizam, gradi nas i mijenja, a o tome što smo unijeli ovisi naša snaga, naše zdravlje i naš život……Hippocratus

Rečenica koja puno govori i koja bi nam trebala biti misao vodilja kada govorimo ili razmišljamo kako se pravilno hraniti.

Grčki filozof i liječnik Hipokrat zaslužan je za širenje ideje o upotrebi zdravih namirnica, umjesto lijekova. O tome govori njegova poznata izreka: „Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana”. Iz brojnih Hipokratovih djela doznajemo kako su i brojni drugi filozofi i liječnici tog doba prepoznali utjecaj hrane na ljudsko tijelo kao Galen, Paracelsus i drugi.

UltrazvukNaši preci pronalazili su i sakupljali hranu u prirodi kako bi preživjeli i tako su stekli stanovite prehrambene navike. Medicinska i nutricionistička znanost u suradnji, sve više otkrivaju veliki utjecaj pravilnog načina života i prehrane na cjelokupno zdravlje stanovništva. Primjenjivanjem savjeta koji to opisuju u životu čovjeka, toliko se poboljšava njegovo zdravstveno stanje, da se ta otkrića nazivaju drugom medicinskom revolucijom. Zdrav način života i prehrane mogu učiniti preduvjete u suzbijanju danas smrtonosnih kroničnih degenerativnih bolesti.

Na slijedećim slikama kolor dopler ultrazvuka možete vidjeti bolesti koje se javljaju kao posljedica loše i nepravilne prehrane. Na prve dvije slike vidljive su aterosklerotske naslage u karotidama, krvnim žilama koje dovode krv u glavu i mozak.

Aterosklerotski plakovi Aterosklerotski plak u karotidama, kolor dopler, klikni za povećanje

Ova hrana osim što je najčešće pržena sadrži velike količine masnoća, ona nije raznolika već gotovo svaki dan ili ponekad u zamjenu za kakav sendvič obavi se ručak kao glavni obrok. Radi se u takvim poduzećima 8,10 ili više sati i ljudi obično nemaju dovoljno vremena za glavni obrok tijekom dana.

Ovi mladi ljudi od kojih se na radnom mjestu puno očekuje moraju se dokazivati predanim radom, što manjim gubitkom vremena između ostalog i za obrok, a kada dođu kasno popodne ili navečer kući također jedu, ali obično ne kuhanu nego kakav hladni obrok, mesne suhomesnate nareske, sireve punomasne i tvrde i slično. Nakon toga su obično umorni odlaze vrlo brzo na počinak, a na posao uglavnom odlaze automobilom, dakle nema pješačenja, hodanja jer to je “gubitak vremena”.

Vlasnici takvih privatnih poduzeća također se uglavnom loše hrane, ali ne zato što si ne mogu priuštiti financijski kvalitetne obroke već zato što su obuzeti stanjem na tržištu, stalnom brigom hoće li imati posla ili neće, hoće li moći plaćati svoje zaposlenike i podmirivati sve svoje obaveze. Oni su vrlo često sami svoji neprijatelji ponekad i veći prema samima sebi nego prema svojim zaposlenicima. Osim toga vlasnici takvih privatnih poduzeća nerijetko ugovaraju poslove svog poduzeća za vrijeme poslovnih večera nešto manje za vrijeme poslovnih ručkova koji nisu jeftini, a nerijetko su i vrlo nezdravi, najčešće zbog preobilnosti takvih obroka ili nisu adekvatno primijenjeni jer se najčešće odvijaju u večernjim satima uz dosta alkohola koji obično u takvim količinama šteti zdravlju.

Danas se nažalost zbog velike dnevne zaposlenosti obaju supružnika ili roditelja obitelj vrlo rijetko objeduje zajedno tijekom tjedna. Obitelj se obično sastaje navečer jer supružnici dolaze najčešće nakon 16 sati kući i tada se preskače važno vrijeme ručka gdje bi barem jedanput dnevno obitelj trebala biti na okupu za stolom.

Važan dio zdravog načina života je i provođenje pravilne odnosno zdrave prehrane. Hrana je naravno naša svakodnevna potreba i izuzetno je važno kakvu hranu, koliko i kada unosimo u organizam. Proučavanjem namirnica u prehrani, znanstvenici su utvrdili kako hrana mora biti punovrijedna kako bi sačuvala naše zdravlje, kako bi organizam održala u dobrom fizičkom i duševnom stanju osobito zbog jačanja obrambenih snaga tijela protiv bolesti.

Pokazalo se kako su punovrijedni hranjivi sastojci hrane:
a) ugljikohidrati
b) masnoće biljnog i životinjskog porijekla
c) bjelančevine

Vitamini Hrana sadrži i nehranjive sastojke bez koji nije moguć život:
a) Vitamini
b) Minerali
c) Voda

Hranjivost namirnica mjeri se energetskom vrijednošću. Svaka namirnica i svako jelo oslobađa određenu količinu topline koje nastaje sagorijevanjem tih tvari u organizmu.

Upravo zato energetska vrijednost pojedinih hranjivih sastojaka hrane iznose: Bjelančevine i ugljikohidrati 1 g oslobađaju oko 4Kcal ili 16,7 kJ energije za razliku od masti kod kojih 1 g oslobađa dvostruko više energije oko 9Kcal ili 37,6 kJ energije.

Namirnice koje se koriste u prehrani ne trebaju biti skupe kako bi bile zdrave. Postoje skupe namirnice koje su i zdrave, ali nije nužno da namirnice budu skupe kako bismo zaključili kako se hranimo zdravo. Naprotiv važan je naš vlastiti odnos prema hrani, njezinoj energetskoj i vitaminskoj vrijednosti i neškodljivosti obzirom na način kako je proizvedena ili uzgojena.

Uz sve navedeno naravno važna je količina hrane koja se konzumira, raspored obroka kojih bi trebalo biti najmanje tri tijekom dana i koji bi trebali biti svakodnevno u približno slično doba dana. Možemo stoga zaključiti kako je važan njihov odabir prema piramidi prehrane.

Piramida zdrave prehraneUgljikohidrati bi trebali biti najzastupljeniji s 55-60% udjela u dnevnoj prehrani (cjelovite, integralne žitarice, riža i sl.) zatim bjelančevine i masti 15-20% udjela u dnevnoj prehrani. S tom svrhom nastale su i piramide zdrave prehrane! Simbol piramide se koristi da bi se objasnile mnoge stvari. Tako su i nutricionisti uzeli taj simbol, podijelili su piramidu na 6 djelova i kroz nju nam objašnjavaju neke zakonitosti unutar različitih načina prehrane.

Ova piramida koju je sastavilo Američko udruženje za prehranu 1992. godine vjerujem da je svima nama poznata. Naše je Ministarstvo zdravstva nedavno objavilo mnoge plakate, kako one male zidne po našim zdravstvenim ustanovama.. Ova je piramida sastavljena s ciljem da se prosječan zdravi odrasli amerikanac nauči koje korake treba poduzeti da bi poboljšao svoj način prehrane.

Ovo nije piramida najzdravije i idealne prehrane. Naša prehrana danas uglavnom izgleda obrnuto od onih navika koje bi trebale prevladavati tj. Koristi se najviše i previše mlijeka i mliječnih proizvoda, previše slatkiša i masnoća! Piramida prehrane koju sam spomenula prikazuje nam koliki bi udio različite namirnice trebale zauzimati u svakodnevnoj prehrani. Na dnu ili bazi piramide nalaze se namirnice koje bi trebale biti osnova ili baza prehrane.

Oko 55-60 % dnevnog unosa svih namirnica trebale bi biti integralne žitarice sa svojim proizvodima i one bi trebale biti najzastupljenije u prehrani svake osobe unutar naših obitelji. Sljedeći kat dijele voće i povrće. Sva ostala hrana smještena je u višim katovima, koji su sve manji svojom površinom, a time i slikovito manjim prikazom trebale bi biti manje zastupljene u svakodnevnom jelovniku. Korištenje tih namirnica trebalo bi biti sve opreznije i oskudnije.

U svakom slučaju, piramida zdrave prehrane nas uči kako je potrebno jesti raznoliku i raznovrsnu hranu, povećati unos integralnih žitarica (integralni kruh i tjestenina, integralna riža, žitarice za zajutrak, pahuljice i slično), voća, povrća i mahunarka (grah, grašak, leća, slanutak, bob, soja,...) u prehrani, smanjiti unos hrane životinjskog porijekla, smanjiti unos slobodnih masnoća i rafiniranog šećera i slatkiša, smanjiti upotrebu soli, odbaciti alkoholna pića, pojačati fizičku aktivnost, piti mnogo čiste vode.

Raznolikost hrane

1) Bazu piramide koja je najšira a time i najpreporučljivija u svakodnevnoj prehrani su žitarice, riža, kruh od integralnog brašna i krumpir. Idealno bi bilo svakodnevno jesti integralni kruha, no u našim pekarama možete naći razne vrste kruha, ali samo u nekima i integralni kruh koji bi trebao biti osnovni sastojak pravilne prehrane. Žitne pahuljice možete pronaći u svakoj trgovini po povoljnoj cijeni. To su namirnice koje su bogate vlaknima. Žitarice su važan izvor energije za ljudski organizam. Imaju nizak sadržaj kolesterola, bogate su esencijalnim masnim kiselinama i biljnim vlaknima.

Najvažniji je kruh i proizvodi punog zrna žitarica. Osim toga namirnica krupnije mljevenog kukuruza koju zovemo palenta, ”žganci ili palenta”, danas je kao visokovrijedna i lako probavljiva namirnica vrlo rijetko zastupljena u jelovniku. Ova namirnica je jeftina, a vrlo zdrava, gotovo se više ne konzumira u seoskim domaćinstvima, a još rjeđe je zastupljena među gradskim stanovništvom Hrvatske. Namirnice sadržavaju topljiva i netopljiva vlakna. Topljiva vlakna nalazimo u žitu, grahu, zobi i pšenici. Netopljiva nalazimo u voću i povrću koje nije prerađeno. Kako bi bili najzadovoljniji i najsigurniji s onime čime se hranimo najbolje bi bilo da to proizvedemo sami na što prirodniji način. Na taj način hrana zadrži sve svoje hranjive vrijednosti u prirodnom oblik. Ove namirnice nisu skupe već ih treba primijeniti u svakodnevnoj prehrani kako nam preporučuje piramida prehrane.

2) Voće Na drugom mjestu po piramidi prehrane preporučuje se voće i povrće po mogućnosti svježe ili ukoliko je kuhano tada kratkotrajno kuhano ili na pari kuhano. Povrće je nezamjenjiva komponenta naše svakodnevne prehrane zbog bogatstva vitamina, minerala i prehrambenih vlakana. Preporučuje se dnevna konzumacija povrća i voća veća od 400 grama. Mahunarke (grah, leća,grašak, bob) su vrlo hranjive pa ih je poželjno uvrstiti u jelovnik više puta u tjednu. One sadrže značajnu količinu bjelančevina biljnog porijekla i ugljikohidrate zbog sadržaja škroba koji se u tijelu razgradnjom cijepa do jednostavnih šećera. Grah kao namirnica koja se čini mi se danas slabo koristi u svakodnevnoj prehrani važan je izvor osim vitamina, minerala i bjelančevina. Ona bi se mogla naći barem jedanput tjedno na stolu svih nas. Nije skupa, kilogramom graha može se dobro prehraniti 4-člana obitelj u jednom obroku uz dodatak salate, tj. svježeg povrća, čime će biti dobro zadovoljene dnevne potrebe za pojedinim hranjivim sastojcima. Osim toga zbog toga što je bogata celuloznim vlaknima koje su teško probavljive za ljudski organizam, važna je za održavanje dobrog rada crijeva (crijevne peristaltike) i na taj način održavanja uredne probave i stolice.

SojaVoće poboljšava vitalnost, djeluje povoljno na probavu, odličan je izvor energije. Svježe voće i povrće imaju povoljan učinak na ljudsko zdravlje jer između ostalog djeluju kao antioksidansi. Cijenjeno je zbog visokog sadržaja vitamina i minerala te posebno ‘‘voćnih kiselina’’ koje nam daju osvježavajući okus. Voće zamjenjuje slastice. Voće i povrće bi trebalo konzumirati svježe, sirovo ili termički kratko obrađeno.

3) Na trećem mjestu po hijerarhiji prehrane bili bi mlijeko, mliječni proizvodi, riba, meso, (perad, teletina, svinjetina, junetina). Mlijeko je izvor esencijalnih aminokiselina, koje su našem organizmu neophodne za normalno funkcioniranje. Ono sadrži kalcij potreban za izgradnju kosti. U mladenačkoj dobi preporučljivo je uzeti više od pola litre mlijeka dnevno.

Gotovo svatko od nas svakodnevno jede meso, ali bi bilo najbolje da se barem jednom tjedno izbjegne mesna hrana. Meso, perad, riba, jaja i mahunarke trebali bi biti dio svakodnevne prehrane.

Preporučljivo je jesti ribu barem jednom tjedno i to plavu ribu koja nije skupa kao srdela, lokarda ili skuša i tuna. Cijena te ribe j srdela upola manja od cijene crvenog mesa ili približno jednaka cijeni mesa. Nasuprot relativno jeftinoj plavoj ribi koja je viskovrijedna namirnica, u škampima, jastozima i školjkama nalazi se veća količina kolesterola za kojom po količini i štetnosti kolesterola ne treba žaliti, kad govorimo o zdravim namirnicama.

Ove namirnice mogu predstavljati sirovinu za kulinarske delicije koje ipak treba samo povremeno konzumirati i one nisu nužne za zdravu i uravnoteženu prehranu.

Masnoće životinjskog porijekla sadržavaju i kolesterol. Kolesterol je možemo reći mastima srodna tvar koja je u određenoj količini neophodna za život. Većina tkiva sadrže manje ili veće količine kolesterola posebno mozak, živčani sustav, jetra i krv. Kolesterol je potreban za stvaranje spolnog hormona i hormona nadbubrežne žlijezde, vitamina D i žučnih soli koje olakšavaju probavu masti. Kolesterol stvaraju samo tkiva životinja i čovjeka. Nalazi se u većoj količini u žumanjku, iznutricama, masnom sušenom siru i maslacu, zatim u škampima, jastozima, školjkama od skupih morskih plodova..

Od mesa treba češće konzumirati bijela mesa, a rjeđe crvena. Navest ću jedan primjer. U slavonaca kao liječnik ste puno napravili ukoliko Vaš pacijent slavonac ne konzumira kulen svaki dan ili kod ličana ukoliko uspijete postići da se ne mora suho meso svaki dan kuhati i zatim jesti tu masnu tekućinu s odimljenim mesom koje uz masnoće ima i puno kancerogenih tvari koje nastaju dimljenjem mesa.

Samo jedan dnevni obrok treba sadržavati meso i pri tom treba prednost dati peradi i ribi, ali ne treba izbjegavati i ostale vrste mesa. U našim krajevima svinjsko meso je tradicionalno zbog ekonomskih razloga. Također valja znati da ukoliko svakodnevno uzimate svinjetinu više puta na dan nastaju problemi sa srcem što dovodi do srčanog i moždanog udara, te mnogih drugih bolesti.

Shematizirani prikaz suženja arterijeNa ovoj slici možete vidjeti shematizirani prikaz suženja arterije koja dovodi krv u glavu i mozak (karotiden arterije s ograncima). Također se može vidjeti premoštenje sužene karotide premosnicom (operativni zahvat), koja zaobilazi suženo mjesto i omogućava dovod krvi u glavu i mozak (stent).

4) Na vrhu piramide, ali zastupljeni najmanjom površinom su sol, šećer, mast i ulje. Masti i ulja treba koristiti umjereno tj.u vrlo malim količinama. Poželjno je koristiti biljna ulja, najbolje maslinovo ulje. Dnevni unos treba ograničiti na 70 do 90 g.

Kao mladi liječnik nakon završenog fakulteta radila sam u jednom selu nedaleko Jastrebarskog i tada sam kod ljudi iz tog sela koji su imali povišen kolesterol u krvi savjetovala da zamijene koji dan u tjednu maso ribom, da ponekad pojedu u tjednu blitvu i da koriste maslinovo ulje. Naravno da sam vremenom spoznala kad sam gledala njihove zapanjene i začuđene poglede da takva prehrana u tom kraju naravno nije moguća jer to nisu prehrambene navike žitelja tog kraja.

Hoću reći da iako bi bilo dobro konzumirati što više maslinovog ulja i zamijeniti njime ona druga ulja ipak mi liječnici trebamo poštivati kod savjetovanja naših pacijenata njihove prehrambene navike, jer svaki kraj u Hrvatskoj od Zagorja, prekos Slavonije i Like do istre, Primorja i dalmacije imaju svoja tradicionalna jela i namirnice, među kojima liječnik treba svojim pacijentima savjetovati najprimjereniji način njihova konzumiranja, načina pripreme, količine i rasporeda obroka.

Hranu treba soliti umjereno, ne dodavati sol, već koristiti začinsko bilje. Šećer je preporučljivo unositi u ograničenim količinama. Izbjegavati zaslađene napitke i osvježavajuća pića, dok se slastice preporučuju povremeno.

Voda je životno važna tekućina. Treba je piti u dovoljnim količinama, dnevno 1,5 do 2 litre.

Smatra se kako nema zdravih ili nezdravih namirnica. Pitanje je samo odabira, kombinacije i količine hrane. Međutim, vrijedno je spomenuti da je mediteranska prehrana postala svojevrstan standard pravilne prehrane, budući da je preporučuje i Svjetska zdravstvena organizacija, kao prototip hrane za suzbijanje kroničnih degenerativnih bolesti. U toj prehrani osnovu čine ugljikohidrati porijeklom iz žitarica, povrća i voća. Znanstvena su istraživanja potvrdila da ta prehrana doprinosi zdravlju.

9 OSNOVNIH PRAVILA ZDRAVOG NAČINA PREHRANE

1. Birajte namirnice koje su bogate vlaknima kao što su integralni kruh i žitne pahuljice, mekinje i grah.
2. Mesa ne treba jesti puno i dobro je barem jedan dan u tjednu biti bez mesne hrane.
3. Mlijeko i mliječni proizvodi su odlična zamjena za meso i masnoće.
4. Svaki dan jedite povrće i voće.   
5. Jedite što manje masti i masnoća.
6. Kolače, bombone, slatkiše, industrijske sokove, čokolade u principu ne jedite osim u posebnim i iznimnim prigodama.
7. Vino je jedino alkoholno piće koje se može smatrati zdravim.
8. Fizička aktivnost mora biti sastavni dio života.
9. Pušenje je dokazano štetno za zdravlje.

Raznolikost i umjerenost je ključ zdrave prehrane. Niti jedna namirnica ne sadrži sve bitne hranjive sastojke u količini koja nam je potrebna, stoga treba jesti raznoliku hranu, da osiguramo pravilnu prehranu. Što je hrana raznolikija, to je mogućnost da će se razviti pomanjkanje ili prevelika količina pojedinih hranjivih sastojaka manja.

Svakodnevno bi trebali odabrati sastojke hrane iz nekoliko glavnih grupa. To su: žitarice, povrće, voće, mlijeko i meso. Moderno vrijeme nameće određeni način života - tempo je brži nego ikad prije, stres i onečišćenje okoline su naša svakodnevnica. Slobodnog vremena sve je manje, a jesti zdravo je sve veći izazov.

Najidealnije bi bilo, rasporediti dnevne obroke na tri veća i dva manja obroka. Obroke ne bi trebalo “preskakati” i trebalo bi ih uskladiti sa dnevnim aktivnostima. Optimalno vrijeme između obroka je tri do četiri sata. Na taj su način obroci ravnomjerno raspoređeni u toku dana. Zajutrak je najvažniji obrok nakon noćnog posta i ključni čimbenik u kontroli tjelesne težine.

Glavni sastojci doručka i večere su kruh i žitarice. Za doručak je najbolje popiti toplo mlijeko ili kakao, a za večeru čaj. Hladni napitci na prazan želudac nisu preporučljivi. One osobe koje ne vole piti mlijeko, trebale bi ga zamijeniti nekim mliječnim proizvodom poput jogurta, kiselog vrhnja ili sira, jer mlijeko sadrži važne sastojke potrebne organizmu zato se ne smije ukidati bez zamjene. Sirova hrana u obliku voća i povrća trebala bi biti zastupljena do pet puta tijekom dana.

UltrazvukVoće se može jesti i kao samostalni međuobrok umjesto slastica. Ručak mora biti svježe kuhani, topli obrok. S obzirom da je ručak najobilniji obrok u toku dana, trebao bi biti što kvalitetniji, da ne opterećuje probavni sustav, tj.da je lako probavljiv. Izvori ugljikohidrata kao što su: krumpir, riža, žitarice i proizvodi od punog zrna žitarica ne smiju nedostajati.

Oni su važan izvor energije. Osiguravaju organizmu pored ugljikohidrata i biljne bjelančevine, minerale i vitamine. Izvor visoko vrijednih bjelančevina, vitamina i minerala, ali i značajnog udjela masti naći ćemo u mesu koje je često na stolu za vrijeme ručka. Crvena mesa (junetinu, govedinu, janjetinu, svinjetinu) trebalo bi umjereno konzumirati jer sadrže nepoželjne, zasićene masti. Prednost dajemo nemasnoj peradi i ribi te mahunarkama. Od salata se preporučuje obojeno povrće jer je bogatije provitaminom A i flavonoidom. 

U zadnjih 18-estak godina od dolaska privatnog poduzetništva, novac je stavljen u središte zbivanja u svakodnevnom životu ljudi bilo zbog zadovoljenja osnovnih životnih uvjeta, bilo zbog stjecanja materijalnih dobara. Svatko tko danas privređuje iz svojih razloga često se loše i nepravilno hrani. Pravilno i zdravo hraniti se ne znači koristiti skupe namirnice već koristiti namirnice prema preporukama koje nam nudi piramida prehrane u kojoj trebaju biti najzastupljenije namirnice koje sadrže integralne žitarice, zatim voće i povrće, zatim mlijeko i mliječne proizvode, ribu, perad, crveno meso. Na vrhu piramide nalaze se namirnice koje trebamo što manje koristiti a to su šećeri, masti i sol. Međuobroci voća koje osigurava prirodni vitamin C za jačanje imunološkog sustava. Također, međuobrok se može sastaviti od oraha, lješnjaka, voćnog jogurta i slično. Međuobroci su važni jer povećavaju radnu sposobnost. Ako pojedinac “preskoči” međuobrok, prevelik je razmak između glavnih obroka pa glavni obroci ispadaju preobilni i teže se probavljaju.

1 gram bjelančevina 4Kcal ili 16,7 kJ
1 gram masnoće           9Kcal ili 37,6 kJ
1 gram ugljikohidrata           4Kcal ili 16,7 kJ
1 Kcal = 4,18 kJ

HranaPotrebna dnevna količina energije ovisi o raznim osobinama, spolu, dobi, tjelesnoj težini, zdravstvenom stanju, težini fizičkog rada i o klimatskim uvjetima u kojima čovjek živi. Organizam troši energiju i kad miruje, ali za vrijeme fizičkog rada čovjek troši više energije a znatno manje kod umnog rada. Danas govorimo o prosječnoj energetskoj potrebi čovjeka.

PROSJEČNE ENERGETSKE POTREBE ČOVJEKA
Bjelančevine 15% - 20%
Ugljikohidrati 55% - 60%
Masti           20% - 25%

Bjelančevine

Ljudski organizam ne može sam producirati 8 tkz. esencijalnih (neophodnih) aminokiselina od koji se sintetiziraju bjelančevine. U prehrani bjelančevine bi trebale biti zastupljene u dnevnom unosu oko 15-20 %.Dnevno bi se trebalo unositi oko 1g bjelančevina na kg tj. težine. Uobičajena dnevna doza bjelančevina u doba rasta i razvoja je 2 g bjelančevina na 1 kg standardne tj. težine.

Višak bjelančevina prerađuje se u organizmu u šećer koji tada služi kao „ gorivo“ ili izvor energije stanicama ili se prerađuje u masnoće koje se čuvaju u masnom tkivu. Tada ne služi kao građevni materijal u stanicama već kao izvor energije.Bjelančevine se nalaze u namirnicama životinjskog (meso, riba, jaja), ali i u određenim namirnicama biljnog porijekla (grah, grašak,sušene gljive, leća, soja, mahunarke). Puno značajniju vrijednost imaju bjelančevine životinjskog porijekla.

Dakle iskorištavanje bjelančevina u organizmu ovisi o njihovom aminokiselinskom sastavu. Što je on sličniji aminokiselinskom sastavu bjelančevina ljudskog organizma, njegova iskoristivost, odnosno biološka vrijednost bjelančevina je to veća. Najveću biološku vrijednost imaju bjelančevine majčinog mlijeka i bjelančevine jaja, zato što se u organizmu 100% iskorištavaju. Bjelančevine biljnog porijekla, osim u mahunarka, imaju nižu biološku vrijednost, jer im neke esencijalne aminokiseline nedostaju ili ih sadrže u vrlo malim količinama. Također je utvrđeno kako kombinacijom namirnica koje sadrže bjelančevine životinjskog i biljnog porijekla mogu biti znatno djelotvornije. Stoga planiranje pravilne prehrane osobito kada su slabe ekonomske prilike ili nedovoljna proizvodnja odnosno uzgoj takvih namirnica limitirajući faktori to može biti od izuzetne važnosti u prehrani.

Grah kao namirnica koja se čini mi se danas slabo koristi u svakodnevnoj prehrani važan je izvor osim vitamina,i minerala i bjelančevina. Ona bi se mogla naći barem jedanput tjedno na stolu svih nas. Nije skupa, kilogramom graha može se dobro prehraniti 4-člana obitelj u jednom obroku uz dodatak salate, tj.svježeg povrća, čime će biti dobro zadovoljene dnevne potrebe za pojedinim hranjivim sastojcima. Osim toga zbog toga što je bogata celuloznim vlaknima koje su teško probavljive za ljudski organizam, važna je za održavanje dobrog rada crijeva (crijevne peristaltike) i na taj način održavanja uredne probave i stolice.

Masnoće


Shematizirani prikaz, suženja koronarne, srčane arterijeNa prethodnoj slici možete vidjeti shematizirano suženje koronarnih krvnih žila (srčanih krvnih žila) koje opskrbljuju srčani mišić. Srčani mišić kao i mozag dva su najosjetljivija, vitalna organa na nedovoljnu prokrvljenost koja može biti uzrokovana suženjem arterija, aterokslerozom, zbog nepravilne prehrane.

Opasnost osim suženja krvnih žila nalazi se i mogućnosti odcjepljenja dijela sterosklerotskog plaka koji tada kao plutajući ugrušak (embolus može dospjeti u arteriju koja opskrbljuje vitalni organ, mozak, srca pluća i može tako dovesti do fatalnog infarkta mozga, srca pluća, a posljedično do smrti ili ukoliko bolesnik preživi do trajnih teških posljedica s razvojem invaliditeta.

U suvremenoj prehrani masti predstavljaju koncentrirani i uz šećere (ugljikohidrate) najjeftiniji izvor energije budući da 1g masti daje energiju od 37 kJ odnosno 9 kcal što je dvostruko više energije nego što se oslobodi energije razgradnjom bjelančevina ili ugljikohidrata.
Masnoće za razliku od bjelančevina u organizmu pretežno služe kao „gorivo“  koje izgaranjem stvara veliku energiju potrebnu za rad i toplinu. Potpunom, razgradnjom masti se prvenstveno razgrađuju i pretvaraju u šećer koji je osnovno gorivo za rad stanice. Izgaranjem masnoće u stanici troši se mnogo kisika i tako oslobađa velika količina topline.

Masnoće osim što su najveći izvor energije u organizmu djelomično sudjeluju u :

a) građi stanične membrane (izvor su es. aminokiselina arahidonske i linolne kiseline –prije vitamin F)
b) sastavni su dio jednog dijela hormona
c) služe kao potporno tkivo za krvne žile, živce i neke organe (bubreg)
d) masnoće su važne jer se uz pomoći masti omogućava apsorpcija vitamina topivih u mastima A, D, E, K
e) potkožno masno tkivo koje sadrži masti sprečava nagle promjene temperature djelujući tako kao izolator prema visokoj temperaturi

Pod pojmom masti podrazumijevaju se ukupni lipidi, trigliceridi, steroli i fosfolipidi. Masti se u tankom crijevu razgrađuju pomoću enzima do jednostavnih spojeva masnih kiselina i glicerina i tako preko sluznice tankog crijeva ulaze u krv. U prirodi masti se javljaju u dva agregatna stanja tekućem i krutom. U tekućem stanju su uglavnom ulja biljnog porijekla osim ribljeg ulja. Masti koje se nalaze u krutom agregatnom stanju uglavnom su masti životinjskog porijekla. Tako možemo podijeliti masti na nezasićene koje su uglavnom biljnog porijekla i zasićene koje su životinjskog porijekla.

Nezasićene masne kiseline

Sva ulja biljnog porijekla sadrže nezasićene masne kiseline u različitim omjerima. Ulje najbogatije nezasićenim masnim kiselinama je maslinovo ulje koje se ipak zbog šarolikosti prehrambenih navika u različitim podnebljima Hrvatske malo koristi. Najviše ga koriste u Hrvatskoj stanovnici našeg priobalja, Istre, Primorja i Dalmacije dok se u ostalim dijelovima Hrvatske vrlo malo koristi. U našim krajevima u Hrvatskoj najčešće se koriste ulja suncokreta, kukuruza i bundeve. Veliku količinu biljnog ulja sadrže i orašasti plodovi i sjemenke (orasi, bademi, bućine i suncokretove sjemenke). Ulje pšeničnih klica sadrži najviše vitamina E („vitamin mladosti“ ili jaki antioksidans).

Zasićene masne kiseline

One su životinjskog porijekla i krute su na sobnoj temperaturi.. nalaze se u mlijeku, mliječnim proizvodima, maslacu, siru, jajima, slanini, loju i ribljem ulju.

MasnoćeMasnoće životinjskog porijekla sadržavaju i kolesterol. Kolesterol je možemo reći mastima srodna tvar koja je u određenoj količini neophodna za život. Većina tkiva sadrže manje ili veće količine kolesterola posebno mozak, živčani sustav, jetra i krv. Kolesterol je potreban za stvaranje spolnog hormona i hormona nadbubrežne žlijezde, vitamina D i žučnih soli koje olakšavaju probavu masti. Kolesterol stvaraju samo tkiva životinja i čovjeka. Nalazi se u većoj količini u žumanjku, iznutricama, masnom sušenom siru i maslacu, zatim u škampima, jastozima, školjkama od skupih morskih plodova..

Znanstvenim istraživanjima dokazana je uzročna povezanost između vrste i količine konzumiranih masti kao rizičnog čimbenika u razvoju nekih kroničnih bolesti.To su prvenstveno bolesti srca i krvnih žila, šećerna bolest, gojaznost i nekih zloćudnih, karcinomskih bolesti. Poznata se činjenica kako gojazne žene u menopauzi u masnom tkivu stvaraju veće količine estrogena (ženskog spolnih hormona) koji tada u menopauzi može utjecati na povećanu sklonost takvih žena za pojavu raka sluznice maternice tj. raka endometrija maternice.

Također je poznato kako visoke vrijednosti kolesterola u krvi sudjeluju uz još neke čimbenike na pojavu bolesti krvnih žila, taložeći se na stjenkama arterija što dovodi do njihovog suženja.

Ovdje valja spomenuti kako tkz. masne naslage u krvnim žilama mogu biti stabilne ili nestabilne. Kod nestabilnog one nisu tako čvrste i povezane i uvijek moguće da se jedan dio takve naslage odvoji uđe u arterijsku cirkulaciju i kao ugrušak ili tromb dospije u krvne žila srca uzrokujući srčani infarkt, ili uđe u krvnu žilu na mozgu uzrokujući infarkt mozga ili u pluća gdje uzrokuje infarkt pluća. Sve navedene bolesti mogu dovesti do trenutačne smrti ili preživljenja uz teške kasnije zdravstvene posljedice takvog bolesnika.

Masnoće u dijetalnoj prehrani trebaju biti zastupljene oko 20-25 %. Od ukupnog dnevnog energetskog unosa. To bi otprilike značilo kako dnevni unos masnoća ne bi smio biti veći od 250-300 mg/ dan.

RibaSkupe namirnice kao škampi, jastozi, školjke treba izbjegavati, ali zato treba jesti plavu ribu kao srdele, tunu, skušu ili lokardu gdje ćete dobiti se neophodne aminokiseline, ali dobiti i nezasićene Omega 3 masne kiseline koje djeluju zaštitno u našem organizmu za krvožilni sustav. Cijena plave ribe ili upola jeftinija (srdele) ili otprilike cijene mesa stoga bi se trebala naći na jelovniku svakog od nas za početak barem jedanput tjedno. Dakle ne treba biti tužan ukoliko su ne možete zbog cijene priuštiti ovako skupe namirnice, jer njih nije niti dobro često konzumirati već se mogu ali nije nužno koristiti povremeno. Od mliječnih proizvoda osim u doba rasta i razvoja ne treba konzumirati previše mlijeka do dvije šalice dnevno, ali je dobro koristiti svježi kravlji sir, jogurt koji su bogati bjelančevinama time i neophodnim aminokiselinama, a nemaju tako puno masnoće kao vrhnje, punomasni tvrdi sirevi i maslac. Punomasni sirevi su nezdravi, a znatno skuplji od svježeg kravljeg sira i zato ih treba koristiti rijetko, povremeno, a češće koristiti svježi kravlji sir, ali bez vrhnja.

Ugljikohidrati

Glavnina ukupne energije u prehrani ljudi namiruje se iz ugljikohidrata. Jedan gram ugljikohidrata oslobađa 4 kcal odnosno 17 kJ energije slično kao bjelančevine. Međutim preporučuje se da oko 50-60% ukupne enerije namirimo iz ugljikohidrata. Najvažniji izvor ugljikohidrata su namirnice biljnog porijekla. Prema molekularnoj građi oni se dijele na monosaharide (jednostavni šećeri), disaharide (dvostruke ugljikohidrate) i polisaharide (složene ugljikohidrate). Prema probavljivosti dijele se na probavljive i neprobavljive ugljikohidrate. Neznatne količine ugljikohidrata nalaze se u životinjskom svijetu mlijeku, mesu, najviše mesu mlade janjetine i u mesu kunića.

Ovdje treba spomenuti kako med sadržava velike količine šećera životinjskog porijekla. Razgradnja šećera započinje već u ustima žvakanjem, usitnjavanjem hrane i miješanjem pomoću jezika s enzimima (dakle tvarima koje razlažu ugljikohidrate), a koji se nalaze u slini Ipak glavnina ugljikohidrata razgrađuje se u dvanaesniku i početnom dijelu tankog crijeva djelovanjem enzima iz soka gušterače i crijeva. Naš organizam u stanicama može koristiti samo jednostavne šećere grožđani šećer ili glukozu i voćni šećer ili fruktozu. Međutim u svakodnevnoj prehrani najčešće se kao sladilo napitaka i hrane koristi dvostruki šećer kojem je ime saharoza koja se sastoji od dvije molekule jednostavnog šećera glukoze, a dobiva se industrijskom preradom šećerne trstike ili šećerne repe.

ŠećerOsim saharoze u dvostruke šećere (disaharide) ubraja se i mliječni šećer koji se sastoji od dvije molekule jedne glukoze i druge galaktoze. Ova vrsta dvostrukih šećera ne može se iskoristiti direktno u stanicama našega organizma bez prethodne razgradnje inzulinom koji ih cijepa na jednostavne šećera i tada unosi u stanice, gdje se koristi kao izvor energije. Za razliku od jednostavnih i dvostrukih šećera postoje i složeni šećeri koji se sastoje iz nekoliko odnosno više molekula jednostavnih šećera. U znatnoj mjeri nalaze se u biljnom, a manje u životinjskom svijetu kao što je to glikogen gdje je složeni šećer u tom obliku kao rezervni izvor energije deponiran (pohranjen) u jetri ili u mišićima kao dopunski potrebni izvor energije. U ovu skupinu ubrajaju su škrob (koji je sastavni dio brašna, krumpira, graha).

Zdrava prehranaNamirnice koje sadrže ugljikohidrate jeftine su, lako dostupne, ali ih ne treba koristiti previše. Prevelik unos, tj veći od onoga koji organizam može utošiti pohranjuje se u jetru i mišiće, a kada se i te rezerve zasite tada se njihov višak pretvara u masti. Zato dijabetičari imaju povišene vrijednosti prvenstveno triglicerida.  U skupinu probavljivih šećera ubrajaju se i alkoholni šećeri maitol, sorbitol i inozitol. Oni se prirodno nalaze u nekim namirnicama, ali se vrelo često sintetiziraju i proizvode industrijski i koriste se kao takvi u dijetetskim proizvodima i koriste se kao sladilo za dijabetičare.


POSLJEDICE LOŠEG I NEPRAVILNOG NAČINA PREHRANE

Danas nažalost mi liječnici sve više smo svjedoci lošeg načina prehrane radno aktivnih ljudi. Dugotrajna neuravnotežena, nepravilna i preobilna prehrana najčešće dovodi najprije do poremećaja (povišene masnoće u krvi, povišen šećer u krvi), koji ukoliko se prehrambene navike i način života (nekretanje i pušenje) ne promijene dovode do pojave raznih bolesti. U ordinacijama vidimo posljedice lošeg načina prehrane i loših životnih navika u ljudi. Dugotrajno i višegodišnje konzumiranje masne hrane, hrane pripremljene prženjem s vrlo malo povrća, neravnomjerno raspoređeni obroci hrane, nepoznavanje ili ignoriranje loše kombinacije sastojaka obroka uz nedovoljno kretanja ili vježbanja može dovesti do stvaranja aterosklerotičnih naslaga, koje nazivamo “mekim ili tvrdim” ovapnjelim plakovima koji sužavaju lumen unutrašnjost krvnih žila (arterija).

Na kolor dopler ultrazvučnoj slici možete vidjeti kako izgleda aterosklerotska naslaga na krvnoj žili na vratu koji dovodi krv u glavu ( ice i mozak).
UltrazvukUltrazvukUltrazvuk


Prikazana arterija zove se karotidna arterija. Bolesnici koji imaju na ultrazvučnoj slici vidljive aterisklerotske naslage (plakove) najčešće se javljaju liječniku zbog glavobolja, omaglice, vrtoglavica, ponekad kratkotrajnih poremećaja vidnog polja.

Na slijedećoj ultrazvučnoj slici možete vidjeti masno promijenjenu jetru koja je kod ovog bolesnika posljedica nekoliko godina povišenih masnoća u krvi. Na taj način kod ultrazvučnog pregleda trbušne šupljine zbog nekih bolova u abdomenu, slučajno pregledom može se primijetiti “masna jetra”, a zatim će se učinit daljnja obrada kako bi se utvrdio njezin uzrok, koji je najčešće posljedica lošeg načina prehrane.
Ultrazvuk


Kao posljedica loših prehrambenih navika, nedovoljnog kretanja i vježbanja javljaju se i druge bolesti kao šećerna bolest (dijabetes) i karcinom (rak)  endometrija (odnosno trupa maternice). Navedene dvije bolesti javljaju se kao posljedica gojaznosti (prekomjerne tjelesne težine). Zbog povećane količine masnog tkiva povećava se potreba za inzulinom. Na taj način iscrpljuju se inzulinske rezerve i stanice u gušterači koje ga luče. Razvija se tip II šećerne bolesti ili dijabetesa.

Kod žena u menopauzi koje su gojazne, zbog prekomjernog nakupljanja masnog tkiva luči se iz masnog tkiva tkz. egzogeni (vanjski) estrogen koji tada utječe na zadebljanje sluznice maternice (endometrija). Na taj način se objašnjava u gojaznih žena u postmenomauzi pojava raka enometrija (sluznice) i tijela maternice.

Na kraju savjet svima koji čitaju ovaj članak, razmislite najprije kako se Vi hranite, kakve su vaše navike u prehrani, kretanju vježbanju, pušite li. Tek kada budete svjesni načina svoje prehrane i života, možete nešto početi mijenjati. Možda osjećate posljedice nepravilnog načina života. Ukoliko to osjećate, budi dosljedni i uporni, pokrenite se i promijenite ono što sami uvidite da nije dobro. Nakon što ste spoznali da griješite pronađite stručnu pomoć. Pomoć možete naći u obiteljskom liječniku, nutricionistu, koji Vam mogu pomoći da zajedno riješite svoj problem. Ne može liječnik riješiti problem Vaše prekomjerne tjelesne težine, loših prehrambenih navika, loših životnih navike (nekretanje i pušenje) ukoliko se sami ne obratite za pomoć ili savjet ili ukoliko Vi to ne želite. Ne postoje čarobne tablete za mršavljenje ili brzopotezni način promjena prehrambenih navika, već postoji Vaša želja za promjenom uz stalni kontakt s liječnikom koji Vam želi i može pomoći. Liječnik koji želi pomoći svom pacijentu, koji ima dovoljno znanja i vremena pozabaviti se Vama i Vašim problemima, a koji je i dovoljno educiran u tom smislu, može u kontaktu s Vama, tehnikom savjetovanja, usmjeriti Vas na pravi put. A nakon toga rezultati će biti neizbježni.

Na slijedećim slikama kolor doplera karotida možete vidjeti kako bi trebale izgledati uredne karotide (artreije koje dovode krv u glavu i mozak). Usporedite ove slike sa slikama koje se prikazane prehodno, u kojim ase može vidjeti aterosklerotski plak koji sužava untrašnjost krvne žile.
Ultrazvuk Ultrazvuk 
 


Kontaktirajte nas

Popunite sva polja da biste poslali e-mail!

Možete nas kontaktirati zbog savjeta, informacija ili dogovora za preglede na telefonski broj ili e-mailom zbog pitanja na koje ćemo Vam što hitnije odgovoriti.

Putem e-maila nije moguće predbilježiti se na pregled jer tada može doći do zabune u terminima već molim predbilježbe za termine pregleda treba učiniti telefonom ili ukoliko želite osobno u ordinaciji.

Sat za zdravlje - Emisija o zdravlju na Z1 televiziji Dnevnik Nova TV - Novosti u liječenju štitnjače Dr. Tarle na popisu od 130 hrvatskih liječnika koje preporučuje SAD (State Department)

Poster i video prezentacija znanstvenog rada (Postercast)

Dr Nives Tarle Bajic explains the technique of using Transabdominal color doppler ultrasound (TCDU) for detection of colon cancer in patients with non specific abdominal symptoms. Recorded by the British Institute of Radiology www.bir.org.uk.

Naš znanstveni rad objavljen je među 5 najboljih poster prezentacija u Londonu, između 68 prihvaćenih znanstvenih radova na godišnjem kongresu Britanskog instituta za radiologiju. Ovdje možete vidjeti poster i audio prezentaciju rada. Ovu posterpostcast prezentaciju snimio je Britanski institut za radiologiju u Londonu i objavljen je na stranicama Britanskog instituta za radiologiju.

više...

POSTER PREZENTACIJA ZNANSTVENOG RADA U LONDONU (22-23.10.2014.)

U Londonu na godišnjem kongresu Britanskog instituta za radiologiju održala sam prezentaciju našeg znanstvenog rada  o primjeni kolor dopler ultrazvuka u dijagnostici raka debelog crijeva u bolesnika s nespecifičnim tegobama:naša iskustva i metanaliza našeg rada i radova iz literature. Autori ovoga rada su  Iva Bajić, dr.med i ja kao prezenter ovoga rada.

više...

Alergijsko testiranje (određivanje specifičnih IgE iz krvi)

U ordinaciji možete obaviti alergijsko testiranje  razIne IgE na specifične alergene.Za njihovo određivanje uzima se uzorak krvi, a zatim se iz seruma određuje razina antitijela Tako se može utvrditi postoji li i u kojem intenzitetu alergijska reakcija na alergene koje udišete ili koje unosite hranom u tijelo.Ovdje možete pročitati o alergijama, što su to IgE antitijela, kako dolazi do alergijskih reakcija u tijelu i koje simptome alergija najčešće izaziva.

više...

Sistematski pregledi za muškarce i žene

Obim i vrsta pretraga koje se rade u sistematskom pregledu ovise o spolu, dobi, dosadašnjim bolestima, tegobama pacijenta, obiteljskoj anamnezi i eventulanim izloženostima nekim mogućim štetnim utjecajima na poslu ili svakodnevnom životu koji mogu utjecati na Vaše zdravlje. U mojoj ordinaciji možete učiniti detaljan i kvalitetan sistematski pregled za žene i muškarce  koji uključuje:

  1. Opći pregled, razgovor-anamneza i klinički pregled
  2. Laboratorijske pretrage krvi i mokraće
  3. Ultrazvučni pregled trbušne šupljine (abdomena) kolor doplerom s elastografijom
  4. Kolor dopler ultrazvuk vrata s elastografijom (štitnjača, limfni čvorovi, žlijezde slinovnice, krvne žile vrata)
  5. Kolor dopler ultrazvuk dojki s elastografijom
  6. Ekg-elektrokardiografsko snimanje rada srca

više...

Kolor dopler ultrazvuk abdomena (trbušne šupljine)

U ordinaciji se može obaviti kompletan ultrazvučni pregled abdomena (trbušne šupljine) s elastografijom, najnovijim kolor dopler uređajem Toshiba Aplio XG, koji omogućava izvanredan prikaz najsitnijih struktura promijenjenog tkiva u organima trbušne šupljine.

više...

Aktualne teme