Osjećaj nedostatka zraka vrlo je neugodan i svaki liječnik, tražeći njegov uzrok, pacijentima treba pristupiti vrlo ozbiljno.
Gotovo svakodnevno u ordinaciju se javljaju pacijenti koji se tuže na osjećaj gušenja u prsima, nedostatak zraka u mirovanju, pri manjem ili većem naporu uz osjećaj stezanja u vratu. Navedenim tegobama nerijetko su pridružene omaglice, vrtoglavice ili ubrzan ritam rada srca, koji može biti povremen ili kontinuiran tijekom cijelog dana i noći. Takvi pacijenti obično su uplašeni jer osjećaju strah od gušenja.
Osjećaj nedostatka zraka vrlo je neugodan i svaki liječnik takvom simptomu svojih pacijenata treba pristupiti vrlo ozbiljno. Kao i uvijek, liječnicima će umnogome pomoći činjenica da imaju dovoljno vremena za razgovor s pacijentom, detaljan klinički pregled i katkad primjenu dijagnostičkih pretraga i testova. Dobivenim rezultatima može se nadopuniti anamneza i pregled te tako olakšati put do dijagnoze i odabira odgovarajućeg liječenja.
Najčešći uzroci gušenja su: prisutnost stranog tijela u dišnim putevima, pneumotoraks (kolaps jednog plućnog krila zbog pucanja plućne maramice), bolesti srca, tj. slabost srca, zatim akutne i kronične bolesti gornjih i donjih dišnih puteva, bolesti štitnjače, prisutnost uvećanih limfnih čvorova ili drugih tumorskih tvorbi koje pritišću ili urastaju u dišni sustav (leukemija, limfomi, metastatski tumori), bolesti štitnjače, slabokrvnost (anemije), psihičke bolesti (neuroze, depresije ili psihoze - dublji psihički poremećaji).
Katkad osjećaj gušenja s osjećajem bolova u prsnom košu može biti znak reflektirajućih simptoma iz trbušne šupljine kao što su napad žučnih kamenaca, ukliještena hijatalna hernija (želučano-dijafragmalna kila), uvećana jetra zbog pritiska na ošit, čime se komprimiraju, odnosno pritišću pluća i ometa disanje.
Gušenje i osjećaj nedostatka zraka koji se javlja u starijih osoba ili kod osoba koje imaju oslabljeno srce klinički se nerijetko manifestiraju uvlačenjem kože pri disanju na prijelazu vrata u gornji dio prsnog koša te vidljivim nabreklim venama na vratu. Na licu mogu biti zamjetne plavičaste usne, a na nogama liječnik može primijetiti otok obiju potkoljenica. Bolesnici loše noću spavaju ili uopće ne spavaju, a na krevetu leže polusjedeći, nerijetko kod otvorenog prozora. Dnevno mokrenje iznosi samo oko 500 ml. Kod takvih bolesnika moglo bi biti riječi o popuštanju oslabljenog srca, a uzroci takvog stanja su brojni. 
Liječnik će pregledom i nužnim dijagnostičkim pretragama utvrditi točnu dijagnozu i odrediti odgovarajuću terapiju. Nužan je posjet liječniku jer posljedice mogu biti vrlo ozbiljne. Srce može doći u stanje u kojem kažemo da je popustilo i tada se razvija gušenje, koje može dovesti do smrti zbog nakupljanja zaostale tekućine u plućima. Valja napomenuti da gušenje, uz ostale simptome, poput bolova u prsnom košu, omaglice i ponekad gubitka svijesti, može biti prvi znak akutnog infarkta srca.
Gušenju može biti uzrok akutna ili kronična bolest gornjih i donjih dišnih puteva. Kod akutnih bolesti dišnih puteva bolest se liječi simptomatskom terapijom koja će ublažiti simptome bolesti ako je riječ o virusnom ili alergijskom uzroku bolesti ili će se liječiti antibioticima, ako su posrijedi bakterijske akutne upale sinusa, ždrijela, dušnika ili bronha.
. Često se događa kako naši pacijenti navode osjećaj kako ih nešto “škaklja” u grlu, kako ujutro moraju ispljunuti sluzavi sadržaj koji može biti bjelkast, žut ili zelenkast
Kronične bolesti dišnog sustava možemo grubo podijeliti na bolesti gornjih i donjih dišnih puteva. 
Kod kronične upale sinusa, nosa, ždrijela dušnika ili bronha, kad znakovi upale dugo traju, više od 15 do 30 dana bez povišene ili umjereno povišene tjelesne temperature, uzrok može biti alergijskog podrijetla. U takvim okolnostima organizam i sluznica navedenih dišnih puteva postaju osjetljiviji zbog imunoloških (obrambenih) mehanizama kao reakcije na viruse, bakterije i ostale mikroorganizme, koji tada mogu “nadograditi” ili zakomplicirati alergijsku upalu.
Osim vrlo čestih alergijskih bolesti dišnih puteva, česte bolesti su i kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) koja podrazumijeva nekoliko kroničnih plućnih bolesti koje se odnose na kronični opstruktivni bronhitis, emfizem (smanjenje plućne površine) i astmu. Pušenje je najčešći provocirajući čimbenik za KOPB i karcinom pluća, koji je prvi na listi uzroka smrti muškaraca u Hrvatskoj.
Bolesti štitnjače također su čest uzrok osjećaja gušenja ili stezanja u vratu, a najčešći su pacijenti žene. Liječnik mora biti oprezan kad se pacijent tuži na osjećaj gušenja, osobito na jednoj strani vrata ili smetnje kod gutanja, pri čemu se palpacijom (pipanjem) ništa ne može ispipati, hormoni štitnjače su uredni, a u obiteljskoj anamnezi ili anamnezi pacijenta postoji mogućnost bolesti štitnjače. Kod takvih pacijenata treba učiniti ultrazvučni pregled vrata kako bi se otklonila sumnja na postojanje “prostim okom nevidljivih i neopipljivih” tumorskih tvorbi vrata i štitnjače.
Bolesti štitnjače sedam su puta češće u žena nego u muškaraca. Za bolesti štitnjače karakteristično je da su najčešće nasljedne, međutim i dugotrajan stres može biti provocirajući čimbenik i dovesti do poremećaja izgleda (morfologije) i rada štitnjače.
.
Uzrok gušenja može biti i slabokrvnost, ali simptom gušenja je izraženiji kao nedostatak zraka u mirovanju i kretanju s osjećajem znojenja, najčešće povremeno ubrzanog rada srca s osjećajem slabosti, umora i nesanicom, iako se tijekom dana javlja pospanost. Pod pojmom slabokrvnosti smatra se manji broj crvenih krvnih zrnaca (eritrocita) koji je katkad povezan s manjom količinom željeza u krvi i eritrocitu.
Nedostatak crvenih krvnih zrnaca može biti uzrokovan povećanim gubitkom krvi ili smanjenim stvaranjem eritrocita u koštanoj srži. Najčešći gubitak crvenih zrnaca iz krvi uzrokovan je krvarenjem u probavnom sustavu, koji može biti neprimjetan, ali i dugotrajan, najčešće stolicom ili primjetan kao čista krv ili crna stolica.
Najčešći uzroci gubitka krvi i slabokrvnosti su vrijed (ulkus) želuca i dvanaesnika, Chronova bolest crijeva, ulcerozni kolitis debelog crijeva, tumori u probavnom sustavu, zatim obilne i dugotrajne mjesečnice (najčešći uzrok miomi).
Uzrok manjka eritrocita može biti i smanjeno stvaranje u koštanoj srži, zatim zloćudne bolesti koštane srži, zloćudne bolesti drugih organa i tkiva u poodmakloj (terminalnoj) fazi bolesti, smanjenje broja crvenih zrnaca nakon terapije zračenjem ili kemoterapije, ali uzrok može biti i neishranjenost uzrokovana različitim uzrocima, kao i prometne nesreće zbog obilna krvarenja. Slabokrvnost se može javiti tijekom trudnoće ili nakon nje.
Gušenja mogu biti izazvana i psihičkim razlozima. Vrlo često pacijenti se žale na gušenje, katkad popraćeno i znojenjem, ubrzanim radom srca, strahom, nesanicom i strašnim umorom. Neki se tuže i na osjećaj nemira i drhtanja tijela, a svoju zabrinutost izražavaju zbog nemogućnosti koncentracije i pamćenja. Kod tih pacijenata pomnom anamnezom i razgovorom lakše će se razjasniti situacija i mogući uzrok tegobama. Vrlo važan podatak o odnosima u obitelji i na poslu, kao i o mogućim događajima koji su prethodili takvoj pacijentovoj situaciji.
Najčešći psihički uzroci gušenja i navedenih tegoba su različiti oblici depresija (reaktivna depresija, depresivni poremećaj ili depresivna psihoza) ili anksioznost, tj. nemir i strah. Vrlo često ta se dva psihička poremećaja isprepliću, a liječe se medikamentozno (lijekovima) i psihoterapijom.
Kao što je prikazano, gušenje može biti uzrokovano manje opasnim, ali i po život vrlo opasnim poremećajima. Kod prisutnosti tog simptoma treba se obvezno javiti liječniku, koji će tražiti uzrok i način kako pomoći svom pacijentu.
Za sve dodatne upite i informacije, izvolite nazvati na tel. 01 48 40 813 (8-19 h), subotom (8-12 h) ili izvolite poslati upit klikom na e-mail; ultrazvuk.tarle@gmail.com
